BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Komunidade iha Aldeia Kaikasalari, Suku Tekinomata, Postu Administrativu Laga, no komunidade area Mulia Uaiaka, Postu Administrativu Kelikai, durante ukun aan too ohin loron konsumu deit bee posu, tanba seidauk hetan kanalizasaun bee moos.
Xefe Suku Tekinomata, Abilio Diamantino Ximenes esplika, Suku Tekinomata kompostu Aldeia haat mak hanesan Aldeia Kaikasalari, Itidaho, Samaguia no Bulibai, aldeia tolu asesu ona bee moos husi kanaliza Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS), maibe komunidade Aldeia Kaikasalari kontinua konsumu bee posu, tanba orsamentu neebe aloka hodi kanaliza bee moos la sufisiente kobre too area Kaikasalari.
“Komunidade iha Aldeia Kaikasalari parte tasi uma kain 70 resin durante nee konsumu deit bee posu fo impaktu tanba bee meer,” hateten Abilio Diamantino Ximenes ba jornalista STL iha Tekinomata, Sesta (13/06/2025).
Nia argumenta, preokupasaun komunidade husi Aldeia Kaikasalari, parte Autoridade Suku nafatin konsidera, tanba nee sei responde ho Orsamentu PNDS Siklu 7 tinan 2025 hodi kanaliza bee moos ba komunidade sira.
Nia sublina, orsamentu husi PNDS Siklu 7 ba Suku Tekinomata hamutuk rihun US$ 300 resin neebe sei kanaliza bee moos liu husi sistema bomba bee.
“Agora tekniku sira komesa halo ona BQ no halo ona treinamentu ba ida nee, hotu dada ona ba sira, se orsamentu tinan nee la kobre hein tinan oin,” hateten Abilio Diamantino Ximenes.
Nia akresenta, preparasaun ba implementasaun kanaliza bee moos daudaun ekipa tekniku husi PNDS ajusta ona BQ no termina ona formasaun sei hakat ba faze koutasaun hafoin implementa.
Nia katak, bainhira servisu kanaliza bee moos ba komunidade Kaikasalari mak orsamentu la sufisiente Autoridade kontinua planu ba Orsamentu PNDS tinan 2026 nunee bele responde, tanba bee moos save importante ba moris, maibe komunidade konsumu bee posu ho sabor meer, nee fo impaktu ba saude.
Habitante Mulia Uaiaka, atual Xefe Suku Uaitame, Celestino Freitas Moreira informa, habitante area Mulia uma kain hamutuk 200 resin, maibe durante tinan naruk konsumu deit bee posu, tanba laiha bee matan moris.
“Ami mulia bee moos nian ami komsumu bee posu, mais meer hanesan masin, tanba area mulia tuir istoria tempu português tasi sae too foho nee,” hateten Celestino
Tuir nia, konsumu bee posu fo impaktu ba saude liu-liu kondisaun saude bele afeta ba moras Tuberculose (TBC), tanba bee posu meer, la hanesan bee baibain.
Nia argumenta, relasiona komunidade mulia konsumu bee posu, hatoo ona proposta ba Ministeriu Obras Publikas atu kanaliza bee moos ba komunidade sira, maibe seidauk iha rezultadu.
“Hau nia rekomendasaun mak nee, povu iha mak Governu iha, entaun povu nia ezijensia Governu tenke tau matan, tanba tinan 5 dala ida povu mak vota ba ukun nain, neebe labele nega fali povu nia votus, husu Governu orienta BTL kanaliza bee ba ami,” Celestino rekomenda.
Hatan ba kestaun nee, Koordenadora Bee Timor Leste Empreza Publiku (BTL.EP) Munisipiu Baukau, Adrianan da Rosa Belo hateten, BTL seidauk bele halo kanalizasaun bee moos ba komunidade Mulia, tanba area mulia konsidera area rural neebe sei responde orsamentu husi Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku.
(tom)







