DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministeriu Saude (MS) liu husi Institutu Nasional Saude Publika Timor Leste (INSP–TL) no Diresaun Nasionál Veterinaria iha Ministériu Agrikultura Pekuaria fo sai katak, too oras nee ema nain 5 lakon ona vida ba asu tata ka raiva iha Munisipiu tolu hanesan Ermera, Bobonaro no Rejiaun Administrativu Espesial Oekusi Ambeno (RAEOA).
“Hahu husi tinan 2024 too mai iha loron 15 fulan Junhu tinan nee, populasaun nain 5 lakon vida, tanba asu mak tata, hanesan iha Munisípiu Ermera nain 1, Bobonaro nain 1 no iha Rejiaun Administrativu Espesial Oekusi Ambeno (RAEOA) nain 3,” hatete Diretór Jerál INSP-TL, Nevio Sarmentu ba jornalista sira liu husi konferensia imprensa iha Ministeriu Saúde Kaikoli, Dili, Segunda (16/06/2025).
Nia hateten, Timor Leste oras nee daudaun hasoru hela surtu moras raiva, neebe halakon ona populasaun nain 5 nia vida no ida iha hela tratamentu iha HNGV. Eventu traziku lakon vida nee hatudu momos katak raiva laos ona problema saude animal nia, maibe mos emerjensia ba saude publika nian.
Nia tenik, 2024 too agora sistema vijilansia saúde nasionál rejistu ona 1.445 kazu asu tata husi nee asu hamutuk 96 mak konfirmadu ona pozitivu ba raiva no fatalidade hamutuk na’in 5, husi nain lima 5 nee konfirmadu pozitivu ba raiva.
Nia esplika, ida nee indika ona katak iha transmisaun alta ba raiva entre animal no ema, entaun ami hakarak sublina katak husi kazu asu tata 1.445 nee iha 41% kazu tata mak idenfikadu ba kategoria tolu, husi nee klasifikadu hanesan kazu asu tata mais perigu no presiza simu tratamentu ka sona anti korpu hanesan prevensaun urjente, maibe too agora ita iha 18% deit.
“Too agora ita iha 18% deit mak hetan vasina, kona-ba vasina anti raiva ka var husi kazu 1,445 nee hamutuk 66% pesoas asu tata mak simu ona vasina neebe mak maioria seidauk kompleta doze lima (5), tanba nee rekomenda ida nee importante tebes atu fo protesaun kompleta, se la kompleta protesaun la efetivu no raiva sei fatal bainhira sintomas mosu. Bazeia ba dadus Diresaun Nasionál INSP-TL nia no haree ba kazu fatalidade iha ema barak mak la simu kompletu no ema barak mak la too keixa ba iha parte kompetente bainhira asu tata, ami iha projesun kazu fatalidade ba raiva entre 80 pesoas too 120 pesoas iha tempu oin mai,” nia informa.
Nia hatutan, bainhira populasaun sira asu tata nee mak pozitivu ona nia sintomas sei mosu, nunee sira nee halo tratamentu paleativu, no kazu balun neebe akontese daudaun nee nain-ida baixa hela iha HNGV ho kondisaun kritiku.
“Ita hatene katak, bainhira kazu asu tata, bainhira sira pozitivu ona ita hatene katak nee mak mosu ona sintomas, ita so tratamentu paleativu tanba nia fatalidade nee 100%, tanba nee mak bainhira kazu sira nee mai ita haree duni no baixa duni iha Hospitál Nasionál Guido Valadares, maibe ita fo tratamentu paleativu akompanhamentu tanba bainhira sintomas mosu ona nia fatalidade,” nia deklara.
Nia haktuir tan, raiva ka rabies (anjin gila) nee nia fatalidade 100%, bainhira sintomas mosu, maibe ida nee bele prevene 100%, bainhira relata sedu ba iha sentru saúde neebe mak besik hodi hetan tratamentu ho lalais.
“Ami husu ba komunidade hotu atu trata kazu asu tata nee ho seriu tanba nee surtu, se ita ka ema balun hetan kazu asu tata nee relata lalais ba sentru saude neebe mak besik atu simu tulun no tratamentu urjente. Ministériu Saude ho Ministériu Agrikultura sei hamutuk ho parseiru sira sei halo kampanha nasionál ba prevensaun raiva nia, aumenta disponivel ba vasina fortifika vizilansia ema no saude animal inklui halo vasinasaun ba asu sira,” nia koalia.
Iha fatin hanesan, Diretora Veterinária iha MAP, Joanita Bendita João informa, liga ho kazu neebe akontese iha Suku Rai-robo, Postu administrativu Atabae, Munisípiu Bobonaro, asu ida tata ema nain 6, tanba nee husi parte tekniku veterinaria no pekuaria foti ona amostra, hatudu katak asu nee nia rezultadu pozitivu ba raiva.
“Kazu neebe mak akontese iha Suku Rai-robo, neebe asu ida tata ema nain 6 no asu nee ami nia tekniku pekuaria no veterinaria sira ba foti ona amostra teste rezultadu, ohin hatoo mai katak pozitivu raiva, asu nee deskonhesidu neebe asu nee seidauk hetan vasinasaun no sira seluk nee hetan ona vasina,” deklara.
Nia esplika, ekipa sira foti ona amostra no nia rezultadu nee hatudu pozitivu raiva, nunee sira mos sei fo tan vasina ba asu sira neebe besik, iha fatin akontesimentu nee, tanba tuir padraun normalmente tenke vasina hotu asu sira neebe besik.
Entretantu, estoke vasina anti rabies daudaun nee disponivel hela iha INFPM hamutuk 870. No stok nee sei garante ba fulan ida nia, tanba nee Governu mos iha planu atu ba sosa tan vasina raiva.
(jen)







