Atu Halo Promosaun ba Juiz, Sei Haree Prienxe Regra ka lae

Prezidente Tribunal Rekursu, Afonso Carmona. (Foto: STL/Terezinha De Deus)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Atu halo promosaun ba Juiz sira, husi segunda klase ba iha primeira klase, no ba iha Tribunal Rekursu no Tribunal Supremu Justisa, sei haree ba iha kriteria sira neebe iha, prienxe ka lae.

Tuir Prezidente Tribunal Rekursu, Afonso Carmona katak, atu harii Supremu Tribunal Justisa (STJ) sei koalia kona-ba rekursu umanus no rekursu finansa, maibe iha rekursu umanus nian mak sei haree kona-ba promosaun, no oras nee iha Juiz hamutuk 34, iha nain 4 mak halao hela knaar iha Tribunal Rekursu, iha nain 6 ho segunda klase, iha mos Juiz sira neebe atu promove maibe too agora seidauk promove.

“Agora ita identifika hela atu promove ba iha Tribunal Rekursu, tanba iha Tribunal Rekursu koalia kona-ba dezembargador sei prepara Juiz sira ba iha neeba, no mos ba iha Tribunal Supremu Justisa ho Juiz Konselheiru ida nee ita halo hela preparasaun,” dehan Carmona ba jornalista sira iha Kaikoli, Segunda (23/06/2025).

Nia hatutan, iha preparasaun nee fiar sira, maibe hanesan Konselhu Superior Majistradu Judisial (KSMJ) mos kontrola Juiz sira nia servisu no Juiz sira nia disiplina, tetu atu promove tenke haree hotu sira nee, Juiz la disiplina ita bele halo sansaun ruma.

Fo ezemplu, funsaun Juiz mak aplika lei, administra justisa no ezekuta desizaun, dala ruma Juiz sira keta viola ida nee, Parlamentu Nasional hasai lei Tribunal no Juiz sira la kumpri karik. Tanba aplika lei nee Parlamentu mak halo, no Governu halo dekretu lei Juiz keta la kumpri karik, ita haree mos Prezidente hasai dekretu ruma tanba nia iha poder, dala ruma bele viola presiza haree hotu sira nee.

Esplika tan, karik Juiz balu kontra lei, kontra dekretu lei halo investiga karik iha violasaun regra ruma, tanba Juiz tenke livre husi violasaun sira nee, no oras nee daudaun identifika hela sei iha hodi halo investigasaun, termina mak foin haree sira nia aktu nee viola regra no etika ka lae, se viola regra krimi ka disiplina se grave bele hatun sira nia klase, tanba atu hetan promosaun sei haree Juiz sira prienxe regra ka lae.

Akresenta tan, antes nee Juiz sira nia valor iha ona, maibe sira nia valor nee sei funsiona ka lae, no atu halo promosaun, inseptor sira kontinua halao sira nia servisu, husi Konselhu mos kontinua haree iha relatoriu nebee iha, se dehan Juiz balu halo buat balu lalos tenke halo averiguasaun, no ikus mai mak sei deside atu arkiva ka aplika sansaun ida nee sei hare hotu.

Afirma tan, disiplina neebe aplika ba Juiz sira karik Juiz balu viola regra, lei neebe Parlamentu hasai nia la kumpri, karik Governu halo dekretu ruma nia la kumpri, no Prezidente nia dekretu tun mai Juiz la kumpri sei tetu mos sira nee.

Iha fatin ketak, Akademiku UNTL, Sebastião dos Santos dehan, atu halo promosaun ba Juiz sira tenke haree didiak, atu Juiz sira neebe hetan ona promosaun bele halao knaar diak liu tan.

“Hau hanoin atu halo promosaun ba Juiz sira importante tebes, maibe presiza mos haree didiak atu Juiz neebe hetan ona promosaun ba kareira bele halao knaar diak liu tan,” dehan nia.

Informa tan, ohin loron ema barak presiza justisa, tanba nee Juiz sira neebe hetan promosaun bele reforsa tan justisa iha Timor.

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *