DILI, STLTIMORLESTE.com – Governu Timor Leste (TL) liu husi Konselhu Ministru (KM) deside atu autoriza despeza sira no abertura husi prosedimentu aprovizionamentu respetivu sira ba servisu Project Management Consultant (PMC) projetu tasi mane, ba konstrusaun auto estrada husi Zumalai, Betano, A Berloic too Natarbora.
“Ohin Ministeriu Petroleu Rekursu Minerais (MPRM) mai halo pedidu autorizasaun ba despezas, tuir lei katak despezas neebe maka liu ona montante milhaun US$ 5, presiza hetan aprovasaun husi Konselhu Ministru, entaun ohin ami lori mai tuir orientasaun husi Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão nian, para bele komesa dadaun ona tenderizasaun ba Project Management Consultant (PMC), hodi bele komesa dadaun ona prosesu aprovizionamentu ba ida nee,” dehan Ministru Petroleu Rekursu Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro ba STL iha Palasiu Governu, hafoin partisipa reuniaun Konselhu Ministru, Kuarta (02/07/2025).
Nia haktuir tan katak, ohin mos oportunidade diak ida ba instituisaun estadu neebe tutela ba iha MPRM, hanesan Autoridade Nasional Petroleu (ANP), Timor GAP, Institutu Jeosiensia Timor Leste no Murak Rai Timor, E.P, mai halo briefing ida no update informasaun hotu-hotu neebe maka relasiona ho idak-idak nia atividades nomos ajenda prinsipais ba dezenvolvimentu rekursu petroleu ho minerais iha nasaun Timor Leste (TL).
Nia afirma, iha reuniaun nee, Autoridade husi Timor GAP aprezenta estadu nia serbisu halo negosiasaun ho Australia ba Greater Sunrise ninian, Timor GAP mak reprezenta estadu TL nian ba join venture nian, sira mos fo update informasaun ba KM para membru governu sira bele apar, liu-liu kona ba progresu atual dezenvolvimentu Greater Sunrise, Bayu Undan nomos mina matan sira seluk-seluk tan iha rai maran nomos iha tasi laran.
Responde kona ba perfurasaun mina matan katak, iha Suai, Timor resources nian, preprasaun fatin preparadu tiha ona, agora iha prosesu, hein hela Timor Resources iha fulan hirak oin mai, sira mai koordena ho Timor GAP ho ANP para bele hahu ona prosesu perfurasaun nee.
“Kona ba prosesu dada Greater Sunrise ba Natarbora, negosiasaun lao hela, ami iha komunikasaun diak hela ho parte Australia nian para intensifika fila fali negosiasaun nee, iha fulan hirak oin mai. Komunikasaun ikus hau ho Ministra Petroleum Australia, agora lao hela, aban ou bainrua, sei iha diskusaun ida para atu intensifika negosiasaun nee, ita espera katak iha tinan ida nee it abele konklui planu uniku dezenvolvimentu Greater Sunrise, para ikus mai ita bele halo estudus profundus para konstrusaun bele komesa iha tinan 2027 ou tinan 2028, nunee iha tinan 2032 ita bele produs ona mina, mais koalker negosiasaun nee, laos fasil, klaru ita presiza konvense malu, kazu greater Sunrise, ita laos konvense deit Joint venture deit maibe ita mos presiza konvense ho Australia, hodi ikus mai aseita dada kadoras mai TL,” dehan nia.
Kona ba estudu viabiliade ba Greater Sunrise nee, konklui tiha ona iha tinan kotuk, ida nee estudu neebe maka halo husi Jointe venture, aprovadu husi Governu TL ho Australia, ida nee estudu trilateral independente husi kompanhia neebe maka iha reputasaun mundial.
“Husi estudu ida nee, presiza halo dezenhus balun, mais ida nee depende husi ami ho Australia kuandu konklui ona negosiasaun, ita bele aprofunda iha neeba ba upstream ka iha tasi laran neeba. Dadaun upstream nee ita halo ita nian rasik, ita kontinua nafatin depois de estudu viabilidade nee lao tiha ona, ita nian rasik mos halo tiha ona, ita presiza deit mapamentu detailhes iha tasi laran para halo rota de pipa nee mais klaru ho dezenhus pipa nee mais klaru ho independente negosiasaun nee,” dehan Ministru Francisco.
Nia informa kona ba produsaun mina matan husi Bayu Undan, para tiha ona iha loron 4 de Junhu 2025, tanba nee iha trimestral primeiru sei la sala osan neebe ita hetan kuaze milhaun US$ 6 too milhaun US$ 8.
Enkontru KM nee, halao iha Palasiu Governu iha Dili, projetu sira neebe aprezenta husi Ministru Petroleu no Rekursu Mineral, Francisco da Costa Monteiro, deside atu autoriza despeza sira no abertura husi prosedimentu aprovizionamentu respetivu sira ba servisu Konsultoria Jestaun Projetu ka PMC nian, neebe destina ba supervizaun dezenhu no konstrusaun auto-estrada Zuar ba Narabo, iha Naramala seksaun sira tuir mai nee, husi Zumalai – Betano (STA. 34+155 – STA. 59+767), ho valor osan milhaun US$12,97; konstrusaun estrada husi Betano – A Berloic (STA. 59+767 – STA. 85+259), ho folin milhaun US$ 12,97 no husi A Berloic – Natarbora (STA. 85+259 – STA. 110+787), ho valor milhaun US$ 12,97.
Inisiativa nee halo parte iha implementasaun projetu Tasi Mane, iha kosta sul nasaun TL nian, neebe konsidera nuudar fator prinsipal iha dezenvolvimentu setor petroliferu nasional, tanba nee Projetu nee hakarak atu hamosu benefisiu ekonomiku diretu ba populasaun, nomeadamente atu hasae industria petrolifera no kria empregu asosiadu. Projetu Tasi Mane hein mos atu kontribui ba aumentu Produtu Internu Brutu no konsekuentemente, ba dezenvolvimentu ekonomiku TL nian.
Iha enkontru nee, Ministru Francisco Monteiro, akompanha husi responsavel sira husi Autoridade Nasional Petroleu, Timor Gap, Institutu Jeosiensia Timor Leste no Murak Rai Timor, E.P, aprezenta mos ba Konselhu Ministru kona ba estatutu atual husi atividade sira iha setor petroleu no rekursu mineral sira.
Iha setor petroliferu, diskuti kona-ba prosesu implementasaun planu dekomisaun kampu Bayu-Undan, estatutu negosiasaun ho Australia kona ba dezenvolvimentu Greater Sunrise no inisiativa sira neebe lao hela ba esplorasaun no dezenvolvimentu area esplorasaun foun iha rai-maran no tasi-laran.
Iha enkontru nee mos aprezenta planu dezenvolvimentu ba kampu Kuda Tasi, Jahal no Chuditch, nomos perspetiva ba reabilitasaun kampu Bayu-Undan ba produsaun gas no atividade kaptura no armazenamentu karbonu (CCS) iha futuru. Ministru destaka mos investimentu sira neebe planeadu iha ambitu Projetu Tasi Mane nian, inklui baze lojistika Suai nian no sentru petroliferu integradu Natarbora nian.
Kona ba setor mineiru, aprezenta ona dezenvolvimentu prinsipal sira neebe halao hela, ho enfaze ba reforsu kapasidade institusional no inisiativa sira iha termu estudu tekniku no sientifiku ba mapeamentu jeolojiku no prospesaun rekursu mineral sira iha rejiaun oi-oin nasaun nian.
Liu husi enkontru nee mos mensiona parseria sira neebe estabelese ba organizasaun baze-dadus jeosiensia nasional ida no kriasaun portal dijital ida ba divulgasaun potensial rekursu mineral no petroliferu sira nian. Ikus liu, aprezenta projetu ba konstrusaun Laboratoriu Jeosiensia, neebe tuir planu sei hahu iha trimestre dahaat tinan ida nee.
Iha oportuniadade hanesan, Prezidente Autoridade Nasional Petroleu (ANP), Gualdino do Carmo da Silva dehan, ohin mai aktualiza informasaun kona ba progresu serbsu ANP nian ba KM, hamutuk ho kolega prezidente tutelada ba iha MPRM.
“Ohin ami atualiza ami nia knaar no serbisu hotu, purezemplu hau husi ANP informa kona ba atividades ANP nian inklui mos kona ba progresu negosiasaun ba Greater Sunrise neebe dadaun iha prosesu nia laran,” dehan Prezidente ANP, Gualdinho.
(jos)







