Vikeke Oan Konsumu Deit Produtu Lokal

Jardin Vikeke. (Foto: Espesial)

BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Relasiona publiku nia pensamentu, bainhira akontesimentu iha nasaun avansadu sira hodi nasaun importador liu-liu empreza rai liur hapara nia importasaun foos mai Timor Leste, posivel laiha impaktu ba Vikeke oan sira, tanba Prezidente Autoridade Munisipiu Vikeke, Francisco C. S de Gonzaga Soares informa, Vikeke oan barak mak durante nee konsumu deit produtu lokal.

“Hau hanoin nee ema hotu nia preokupasaun no ema hotu hasae nia potensialidade, hau hanoin la susar hasoru buat sira hanesan nee, tanba hau haree neste momentu iha Munisipiu Vikeke barak produtu lokal duke produtu sira mai husi liur,” hateten Autoridade Munisipiu Vikeke nee ba jornalista STL liu husi telefone, Sesta nee (04/07/2025).

Antisipa ba preokupasaun refere, Autoridade Munisipiu Vikeke nee informa, iha mandatu refere konsege reativa hikas ona natar hirak neebe abandona besik tinan 30, liu husi normaliza no kanaliza irigasaun sira, tanba natar sira abandona besik too tinan 30 kauza husi la fornese bee.

Nunee iha tinan 2024 too 2025 Autoridade Munisipal esforsu liu husi Programa Dezemvolvimentu Integradu Munisipal no Programa Nasional Dezemvolvimentu Suku hodi hamutuk ho komunidade sira konsege normaliza no kanaliza irigasaun sira neebe iha tinan nee natar reativa atinji 75%.

Maibe ho atinjimentu 75% seidauk sufisiente, tanba natar balun sei abandona nunee kontinua planu no aproveita tempu bailoron nee sei normaliza tan irigasaun sira hodi too tinan 2026 natar sira iha Vikeke ativa too 100%.

“Tinan ida nee kompara ho tinan sira liu ba ita haree natar numeru aumenta, tanba ita haree natar durante too ba tinan naruk sira komesa asesu, iha parte balun mak seidauk, maibe ita hein tempu bailoron mak normaliza,” Francisco argumentu.

Diretor Servisu Agrikultural Munisipiu Vikeke, Olivio S. Freitas akresenta, natar eziste iha Munisipiu Vikeke hamutuk hektare 9,793, iha tinan nee liu husi servisu kooperasaun ho parte Autoridade Suku, Postu no Munisipiu liu husi normalizasaun ba irigasaun tradisional sira konsege fornese bee ba natar hektare rihun 7 resin iha tinan nee.

Nia kompara, iha tinan 2024 natar neebe hetan kultiva iha Munisipiu Vikeke hamutuk rihun 4 resin, maibe tinan nee iha progresu diak, tanba konsege reativa hikas natar barak neebe durante abandona tinan naruk.

“Iha tinan ida nee iha mudansa, tanba ita akompanha eksa sira hatama bee ba natar sira neebe tinan 20 resin abandona, agora ita hahu halo espansaun hotu, maibe seidauk hotu, iha esforsu nafatin para fila ba natar,” hateten Olivio.

Diretor nee katak, natar iha Munisipiu Vikeke kuaze rihun 2 resin kontinua abandona, maibe sei esforsu hodi solusiona irigasaun nunee tinan oin natar sira bele reativa hikas.

Olivia salienta, natar hektare rihun 7 resin neebe funsiona iha tinan nee, daudaun komunidade agrikultores sira hahu taka kabubu, halo vibeiru no seluk tan, neebe garante tinan nee sei aumenta numeru produsaun hare iha Vikeke kompara ho tinan hirak liu ba.

“Tinan ida nee ba povu Vikeke sufisiente ona, tanba ita kalkula ba tinan ida nee bele hetan produsaun bele rihun 30 resin ho fos rihun 19 resin. Tinan kotuk ita iha produsaun rihun 19 ba fos rihun 17, ita sei hola nafatin maibe ami stok garante no sei restu tan,” nia hateten.

Olivio sublina, relasiona natar hektare rihun 7 resin neebe iha Munisipiu Vikeke funsiona iha tinan nee, sei garante stok sufisiente ba komunidade sira no posibilidade bele naresin ba komunidade Vikeke konsumu iha tinan 2025 nee.

(tom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *