DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI) apoiu husi Organizasaun Internasional Trabalhu (OIT) liu husi projetu Asaun Portugal neebe finansia husi Ministeriu Trabalhu, Solidariedade no Seguransa Sosial Portugal nian, ohin halo lansamentu ofisial ba Boletin Estatistika dahuluk kona-ba Protesaun Sosial 2017-2024 iha Timor Leste.
“Ita ohin nee ofisiál lansamentu ba ita nia nasaun nia Boletim Estatistika dahuluk kona-ba Protesaun Sosiál, momentu ida nee marka inísiu etapa foun ida laos deit iha setór protesaun sosiál, maibe iha ita nia kapasidade koletiva atu produs, sistematiza no uza dadus estatístiku sira hodi apoia polítika públika sira neebe bazeia ba evidensia, ida nee laos deit dokumentu tékniku ida, ida nee mak deklarasaun polítika ida kona-ba ami nia kompromisu ba protesaun sosiál, transparénsia no governassun diak,” hatete Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), Veronica das Dores liu husi diskursu iha Edifisiu MSSI Kaikoli, Tersa nee (8/7/2025).
Governante nee hatete, ho apoiu husi projetu Asaun /Portugal neebe finansia husi Ministériu Trabalhu, Solidariedade no Seguransa Sosiál Portugál nian, konsege halo pasu dahuluk sira iha frente ida nee no neineik hahu harii sistema estatístika protesaun sosial nasional ida neebe abranjente no inkluzivu liu.
Buletin ida nee reforsa ami nia vizaun kona-ba protesaun sosiál nuudar direitu umanu, neebe konsagra iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste no reflete iha Estratejia Nasionál Protesaun Sosiál nuudar mata dalan ba tempu naruk.
Tanba protesaun sosiál reprezenta kompromisu Estadu nian ba dignidade umana, justisa sosiál, ekuidade no inkluzaun ba ema hotu, partikularmente grupu sira neebe vulneravel liu, marjinalizadu, ema ho defisiénsia no nesesidade espesiál sira seluk.
“Atu garante katak laiha ema ida mak husik hela iha kotuk, ita presiza sistema protesaun sosiál ida neebe sólidu no abranjente neebe bele hamenus kiak, hamenus vulnerabilidade no dezigualdade sira, promove inkluzaun sosiál, hakbiit grupu vulnerável sira, koezaun sosiál, no sai aspetu xave ida hodi promove serbisu dignu ba trabalhador hotu-hotu,” hatete Ministra.
Tanba nee protesaun sosial bele sai efetivu, presiza hatene kontestu nasionál, realidade ema sira neebe hakarak proteje no benefisiáriu sira neebe ita kobre ona, tanba buletin ida nee halibur dadus esensiál sira kona-ba programa no benefísiu prinsipál sira protesaun sosiál nian, tantu kontributivu no laos kontributivu neebe kobre tópiku sira hanesan kobertura, adekuasaun, gastu, inkluzaun jéneru, entre sira seluk.
“Hau hakarak sublina katak boletin ida nee nuudar rezultadu husi esforsu ida husi ita nia tékniku sira no ita nia instituisaun sira, envolve servisu hamutuk husi MSSI, Institutu Nasionál Seguransa Sosiál, Sentru Nasionál Reabilitasaun, Institutu Nasionál Estatístika Timor Leste no instituisaun parseiru balun seluk,” hatete Ministra.
(joa)







