DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministeriu Publiku (MP) iha alegasaun ba krimi Pekulatu, Administrasaun Danoza no Falsifikasaun Anotasaun Teknika, solisita ba iha Tribunal Koletivu atu aplika pena suspensaun ba arguidu nain 3 ho inisial ICM, SSC no LT.
Iha alegasaun loron Tersa (08/07/2025) iha sala julgamentu laran Prokurador prosesu Rogerio Viegas deklara katak, MP akuza arguidu LT no arguida ICM ho krimi Pekulatu no Administrasaun Danoza, no krimi rua nee nia kastigu husi tinan 4 too iha tinan 10 prizaun. No arguida SSC akuza ho krimi Pekulatu Administrasaun Danoza no Falsifikasaun Anotasaun Teknika.
MP deklara katak, durante julgamentu arguidu nain 3 konfesa ba faktus neebe konsta iha akuzasaun. No MP bazeia ba deklarasaun husi arguidu no sasin sira, ikus mai MP konklui katak.
Ba arguidu LT no arguida ICM ba krimi Pekulatu pena minimu tinan 4 prizaun, ba krimi Administrasaun Danoza tinan 2 prizaun. MP soma ba iha pena komulativa tinan 6 Prizaun. No ikus mai MP konklui hodi deside pena unika tinan 3 prizaun suspende ba tinan 5, ho kondisaun atu arguidu no arguida atu selu fali ba Estadu osan US$ 5, maibe atu tama ba tinan 3 tenke selu hotu ona, se la selu mak arguida no arguidu sei kumpri prizaun durante tinan 3.
MP mos deklara katak, ba arguida SSC ba krimi Pekulatu tinan 3 prizaun, ba krimi Administrasaun Danoza tinan 2 prizaun, ba krimi Falsifikasaun Anotasaun Teknika tinan 1 prizaun, pena komulativa tinan 5 prizaun. MP konklui ho pena unika pena prizaun tinan 3 suspende ba tinan 3, no husu atu selu osan ba kofre Estadu mil dolar. No osan nee selu molok tinan tolu remata, se la selu mak sei hetan pena prizaun tinan 3.
Enkuantu iha alegasaun husi parte defeza, Jose Maria Guterres hanesan arguida ICM nia defeza deklara katak, momentu osan lakon arguida la asumi ona knaar hanesan tezoureira, maibe iha fali ema foun mak asumi knaar nee.
No defeza mos deklara katak, momentu loke branka hodi haree kona-ba osan lakon, arguida la iha oin. Tanba nee defeza konsidera la provadu ba krimi neebe akuza ba arguida, tanba nee husu Tribunal atu absolve arguida.
Enkuantu defeza husi arguida SSC, Advogadu Rui deklara katak, arguida konfesa kona-ba asinatura neebe iha, maibe kona-ba osan neebe lakon arguida la iha konhesimentu, tanba nee husu atu Tribunal tetu deklarasaun hotu, atu aplika justisa neebe justu.
Rona tiha Prokurador, Defensor no Advogadu, Tribunal adia hikas ba loron seluk hodi rona alegasaun husi Advogada Virna de Carvalho, neebe fo asistensia ba arguidu LT.
Iha indisus sufisiente katak, arguida ICM servisu nuudar funsionariu kontratadu iha Ministeriu Solidaridade Sosial Inkluzaun (MSSI) dezde tinan 2008, hanesan tekniku administrativu, no iha tinan 2012 ate 2018, nuudar pontu vokal ba sistema finansas, no iha tinan 2016 nuudar Tezoureira ba Diresaun Administrasaun no Finansas iha MSSI ho knaar prinsipal mak hanesan halo levantamentu osan ba atividade ministeriu nian tomak, hodi entrega ba tezoureiru diresaun seluk.
Arguida SSC servisu nuudar funsionariu publiku kontratadu iha Ministeriu Finansas, Diresaun Jeral Estatistika Nasional dezde tinan 2002 too 2010, no iha tinan 2011 ate agora nuudar funsionaria permanente halao knaar prinsipal mak hanesan prosesa orsamentu, no dokumentus sira neebe iha relasaun ho Administrasaun Finansas, prepara dokumentus Guia de Marsa no lista pagamentu.
Arguidu LT servisu nuudar funsionariu kontratadu iha Ministeriu Solidaridade Sosial Inkluzaun (MSSI) dezde tinan 2004, iha tinan 2013 ate 2015, hetan nomeasaun nuudar Xefe Departamentu Administrasaun no Finansas, no iha Novembru tinan 2015, asumi fali kargu nuudar Diretor Nasional Planu, Finansas, Aprovisionamentu, no Lojistika (DNPFAL) iha tinan 2018 ate agora, asumi fali kargu nuudar Diretor Diresaun Nasional Asistensia Sosial (DNAC).
Iha tinan 2016, MSS liu husi Diresaun Nasional Rejime Nao Kontributivu Seguransa Sosial (DNRCSS) aloka orsamentu ho montante US$ 91,140.00 ba programa peskiza kona-ba benefisiariu sira neebe hetan direitu ba subsidiu apoiu idozus no invalidus sira ho objetivu atu buka hatene vantazen no dezvantazen husi programa subsidiu refere ba benefisiariu sira.
Iha realizasaun programa refere, entre Ministeriu Solidaridade Sosial no Ministeriu Finansas estabelese akordu kooperasaun kona-ba avaliasaun ba programa subsidiu de apoiu ba idozu no invalidu sira, neebe defini responsabilidades husi Ministeriu Solidariedade Sosial no Ministeriu Finansas.
Tuir planu ezekusaun orsamentu ho montante US$ 91,140.00 refere sei halo pagamentu ba item sira mak hanesan, pagamentu ba viajen lokal, pagamentu ba formasaun no seminariu, pagamentu insentivu ou apoiu suplementar ba inkeridor peskiza.
Bazeia ba planu proposta refere, iha loron 20/10/2016, Diresaun Nasional Administrasaun no Finansas, Ministeriu Solidaridade Sosial no Inkluzaun (ĺMSSI) prosesa CPV ho numeru 168835, ho montante US$ 91,140.00, sertifika husi Sr. RMGE nuudar Diretor Jeral Servisu Korporativus.
Nunee, iha loron 20/10/2016 arguida ICM perpara rekijasaun pagamentu rua, ida ho montante US$ 36,540.00, nuudar pedidu advance ba pagamentu item viajen lokal ba atividade peskiza apoiu subsidiu ba idozus no invalidus no rekizasaun ida seluk ho montante US$ 54,600.00, nuudar pedidu pagamentu ba item formasaun ou seminariu no pagamentu ba item suplementar ba peskizador sira iha munisipiu 12 inklui RAEOA, durante periodu Outubru ate Dezembru 2016, neebe sertifika husi Sr. RMGE no aprova husi arguidu LT.
Iha loron 16/11/2016, arguida ICM halo levantamentu uza cheke 2, cheke ida ho montante osan US$ 36,540.00 no cheke ida fali ho montante US$ 54,600.00 iha BCTL, no iha loron neebe hanesan arguida ICM nuudar Tezoureira iha Dirasaun Nasional Administrasaun no Finansas entrega montante osan refere ba iha Sra. MFM nuudar Pontu Vogal Finansas iha Unidade Apoiu Tekniku (UAT).
Iha altura neeba UAT seidauk iha brankas atu rai osan, tanba nee osan ho montante US$ 91,140.00 rai nafatin iha brankas Diresaun Nasional Administrasaun no Finansas no Xefe brangkas arguida ICM mak kaer, wainhira husi UAT persiza mak foin ba foti osan iha parte finansas hodi halao atividade.
Iha loron 12/01/2017, Xefe Unidade Apoiu Tekniku (UAT), Sr. LMS aprezenta relatoriu gastu orsamentu viajen lokal ho montante US$ 36,540.00 ba arguidu LT, nuudar Diretor Nasional Planu, Finansas, Aprovisionamentu no Lojistika katak osan ho montante refere husi UAT gasta US$ 12,080.00 no husi Diresaun Jeral Estatistika gasta US$ 16,940.00, nunee total osan neebe gasta ba viajen lokal hamutuk US$ 29,020.00.
Tuir relatoriu refere, osan restu neebe la konsege ezekuta ho montante US$ 7,520.00, Sra. MFM nuudar Pontu Vogal Finansas iha Unidade Apoiu Tekniku (UAT)nentrega fila fali ba arguida ICM nuudar Tezoureira iha Dirasaun Nasional Administrasaun no Finansas MSS nian atu devolve ba kofre Estadu, maibe ate agora la devolve no guarda hela iha brangkas Dirasaun Nasional Administrasaun no Finansas MSS nian.
Iha loron 15/11/2018, ekipa auditoria MSS nian halo inspesaun urjente ba iha Unidade Finansas, Dirasaun Nasional Finansas, Administrasaun no Lojistika (DNFAL) hodi halo konfirmasaun direita ba iha arguidu LT, nuudar Diretor DNFAL, no halo mos verifikasaun ba osan neebe rai kofre/brankas refere rezulta katak, osan restu husi viajen lokal nian ho montante US$ 7,520.00 so hela deit US$ 2,500.00 no osan ho valor US$ 5,020.00 laiha kofre laran too agora.
Kofre/brankas refere rai iha arguidu LT, nuudar Diretor Nasional Planu, Finansas, Aprovisionamentu no Lojistika nia fatin, no xavi kofre arguidu LT mak kaer, no kodigu kofre nian arguida ICM nuudar Tezoureira iha Dirasaun Nasional Administrasaun no Finansas MSS nia mak hatene, wainhira arguida IM atu foti osan iha kofre arguidu LT mak entrega xavi.
Arguidu LT no arguida ICM mos hatene katak nuudar jestor ba ezekusaun orsamentu estadu iha Dirasaun Nasional Administrasaun, Finansas, no Lojistika MSS nian, sira iha dever no obrigasaun tanba sira nia funsaun atu halo jestaun no kontrolu osan programa iha dirasaun nian tuir regras ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu.
Maske nunee, arguida ICM arguidu LT la kumpri sira nia dever no obrigasaun hodi viola intensionalmente regras kona-ba jestaun no kontrolu ou halo violasaun ba sira nia funsaun, hodi apropria tiha osan ho montante refere no hamosu prezuiju ba Estadu ho valor US$ 5,020.00.
Iha loron 30 fulan Dezembru 2016, Ministeriu Solidariedade Sosial-MSS, liu husi pontu vokal Sra. MFM entrega osan ho montante US$ 11,700.00 ba Sr. SM Pinto husi Ministeriu Finansas-MoF hodi selu insentivu ou suplementar ba peskijador sira husi munisipiu 12 inklui RAEOA.
Arguida SCS nuudar funsoinaria administrasaun no finansas iha Dirasaun Nasional Administrasaun Finansas, Dirasaun Jeral Estatistika, Ministériu Finanasas nian mak responsavel hodi halo pagamentu ba funsionariu sira husi Dirasaun Jeral Estatistika neebe mak halo peskiza ba izodus no invalidus sira iha munisipiu 12 inklui RAEOA.
Hafoin halo verifikasaun ba iha lista naran pagamentu nian nomos halo konfirmasaun funsionariu sira neebe naran iha lista pagamentu sira nee, hatudu katak iha funsionariu hamutuk ema nain 5 mak hanesan; 1. FMT, 2. EMJ, 3. JA, 4. LS, no 5. TM, sira la simu osan ho montante US$ 150.00.- no iha funsiunariu hamutuk ema nain 6 mak la simu osan kompletu montante US$ 150.00, no la asina iha lista pagamentu, maibe arguida SCS mak falsifika asinatura funsionariu nain 5 refere iha lista pagamentu nian.
Aleinde nee, identifika mos katak iha funsiunariu seluk hamutuk nain 6 husi Dirasaun Jeral Estatiska neebe mak mai tuir formasaun iha MSS mak hanesan; 1. HGP, 2. APM 3. VSA, 4. MLT, sira la simu osan US$ 60.00, maibe sira simu deit osan ho montante US$ 20.00, 5. ECX simu deit osan ho montante US$ 30.00, no 6. FBC la asina iha lista pagamentu no la simu osan US$ 60.00.
Nune, osan ho montante US$ 1,000.00 mak tuir lo-loos arguida SCS tenke selu ba funsionariu sira neebe temi ona iha artigu anterior, no arguida SCS apropria tiha osan ho montante refere ba ninia interese partikular hodi hamosu prejuizu ba Estadu.
Konsekuensia husi arguidu sira nia hahalok hamosu prejuizu ba Estadu ho montante global US$ 6,020.00.
MP akuza arguidu sira ho konkursu krimi pekulatu no administrasaun danoza neebe previstu no punidu iha artigu 182 husi Dekreitu Lei nº. 7/2020, konjuga ho artigu 35, artigu 295 no artigu 274 husi Kodigu Penal.
Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Koletivu Ivan Suritay, Jose Quintao no Zulmira Auxiladora, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Rogerio Veigas, arguidu sira hetan asistensia legal husi Advogadu Privadu.
(ter)







