DILI, STLTIMORLESTE.com – Estudante ativu husi Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) lamenta ho proibisaun husi Estadu Timor Leste (TL) hasoru ativista Safi Kemamang labele fila mai TL, hafoin halao viajen ba Atambua, Indonezia.
Kestaun nee hatoo husi Portavoz Natalizio Nunes Martins ba jornalista sira liu husi konferensia imprensa iha Kampus Sentral UNTL, Dili, Kinta nee (17/07/2025).
Portavoz nee dehan, Safi Kemamang nuudar ativista ka sujeitu prinsipal ida husi nasaun vizinhu Indonezia, iha neebe kontribui makaas ba luta libertasaun patria no povu Timor nian, iha tempu okupasaun Indonezia ka rejime Suharto nian.
“Iha loron 12 fulan Julhu tinan nee Safi Kemamang halao viajen husi Atambua Indonezia fila mai TL husi imigrasaun Indonezia no TL nian, ho kumprimentu ba prosedimentus legais neebe vigora, maibe ikus mai hetan proibisaun husi estadu Timor liu husi servisu imigrasaun sem justa kausa no la autoriza nia tama mai Timor hodi hamutuk ho nia familia sira,” dehan portavoz.
Nunee, konsidera katak Estadu TL desvaloriza ba dedikasaun no kontribuisaun Safi Kemamang nian no sira seluk neebe dedika ba TL nia ükun rasik aan.
Tamba nee husu ba Estadu TL atu halo politika neebe justu no kontribui ba hametin no haburas valores demokratiku iha prezente no futuru ida partisipativu, asesivel no justu ba ema hotu.
“Ami rekomenda no husu ba Estadu TL liu husi orgaun kompetente hanesan servisu imigrasaun iha fronteira, Ministeriu Interior no Primeiru Ministru Rala Xanana Gusmão atu bele klarifika ba povu ho loos no autoriza ativista Safi fila mai hodi hamutuk ho nia familia no oan sira iha Timor,” katak portavoz.
Nia dehan, nuudar nasaun demokratiku ida neebe restaura nia independensia iha 20 Maiu 2002, ho dedikasaun neebe nia halo hamutuk ho sira seluk mak hanoin katak Estadu TL presiza konsidera no valoriza nia.
Iha fatin hanesan, estudante Moises Talo deklara, ema seluk neebe mak luta ba Timor nia ukun rasik aan ezije atu ema hotu iha demokrasia ho hanoin neebe mak diferente, se razaun ida nee hanesan tendensia hodi hamate demokrasia.
“Hau hanoin katak atu halao demokrasia ativu presiza kritiku, tanba kritiku nee nuudar kontribuisaun ba dezenvolvimentu demokrasia, ita moris iha demokrasia mak laiha kritiku diak liu ita fila ba tempu português nian katak ukun ho monarkia,” nia esplika.
Nia konta, bazeia ba kronolojia neebe mak Safi Kemamang rasik fo sai kona-ba kestaun admistrativamente nia laiha problema ruma ho imigrasaun, nia kumpri hotu kestaun legais sira, maibe tanba iha vingansa politiku, tanba nia kederniza joven sira hanoin diferente no ema la gosta entaun haruka nia fila fali ba Atambua.
Entretantu dedikasaun neebe ativista Safi halo hodi kontribui ba indepedensia TL nian iha organizasaun hanesan Partai Rakyat Demokrat (PRD), Solidaritas Mahasiswa Indonesia untuk Demokrasi (SMIHO), Solidaritas Perjuangan Rakyat Indonesia Untuk Maubere (SPRIM), Organizasaun hirak neebe nia envolve iha altura neeba, iha kolaborasaun diak, servisu hamutuk ho Timoroan lubuk neebe haman aan iha organizasaun sira hanesan Organizasaun Juventude Komunista Timor Leste (OJEKTIL) Tranaforma ba Asosiasuun Sosialista Timor (AST) neebe ikus mai hamosu BRIGADA NEGRA no harii RENETIL iha tinan 1989.
(EST 1)







