DILI, STLTIMORLESTE.com – Embaixada iha Timor Leste (TL) hamutuk ho Governu TL selebra loron ezistensia Forsa Armadas Xina nian ba tinan 98.
Nia dehan, Embaixada Xina selebra loron Fundasaun Forsa Libertasaun Povu Xina (PLA) ba dala 98, PLA mak forsa armada neebe kria no lidera husi Partidu Komunista Xina. Nia mai husi povu no servisu ba povu.
Nia esplika, iha tinan 1927 atu hakotu opresaun no tirania, ante-sesor PLA Exércitu Vemeli husi funsionariu no toos nain fo fundasaun ofisial. Debaixo lideransa Partidu Komunista Xina, forsa armada Xina luta ho bravura durante tinan 22 no hetan independensia nasional no libertasaun povu xines.
Nia esplika, husi tempu Fundasaun Repúblika Povu Xina iha tinan 1949 too agora, PLA kontinua ho kompromisu ba reforma, inovasaun no modernizasaun. Kapasidade atu defende soberania, seguransa no interese dezenvolvimentu Xina lao hela hodi aumenta.
Iha tinan tuan sira, debaixo orientasaun pensamentu Prezidente Xi Jinping konaba forsa armada forte, PLA lao hela trajetu foun atu harii forsa militar neebe boot. Nivel revolucionáriu, modernizadu no padronizadu aumenta tebes, no kapasidade combate sei forte liu. PLA lao nafatin iha dalan atu harii forsa armada neebe ho karakteristika xinesa, ho objetivu atu sai forsa armada klas mundial.
Nia esplika, Xina sempre lori politika defensivu ba defesa nasional. Ami kontinua ho kompromisu katak labele buka dominasaun, labele buka expansaun no labele buka zona influência. Dezenuolu defesa Xina mak responde ba nesesidade seguransa neebe lejitimu.
“Objetivu prinsipal PLA mak atu defende soberania, seguransa no interese dezenvolvimentu nasional. Iha tempu hotu PLA sei hadia nafatin hanesan forsa boot no la move atu defende soberania no integridade territorial Xina,” Hatete Defense Attaché of Chinese Embassy in Timor Leste, Colonel Miao Haijun ba jornalista sira liu husi nia diskursu, iha salaun Embaixada Xina, Pantai Kelapa, Sesta nee (25/07/2025).
Nia hatutan, PLA mos fo kontribuisaun boot ba pas no estabilidade global. Murak Boot, hanesan simbolu sivilizasaun Xina, iha naruk ona, simboliza tradisaun defensivu militar Xina. Xina kontinua tuir politika estranjeiru neebe livre no pasifiku no sei kontinua tuir dalan dezenvolvimentu pasifiku.
“Xina mak nasaun boot ida deit neebe fo dezenvolvimentu pasifiku iha Konstituisaun no Estatutu Partidu nian no halo ida nee sai vontade estadu. Husi tempu Fundasaun Repúblika Povu Xina too agora. Xina la iha provoka guera ka konflitu ida no la iha okupa rai estadu seluk. Agora no iha futuru. Xina sei lao nafatin hanesan base solida ba paz no estabilidade mundiál,” katak nia.
Nia informa, Tinan sanulu liu tiha ona, Prezidente Xi Jinping fo propostu ba konseitu seguransa komúm. abranjente, kooperativu no sustentável, neebe simu apoiu boot husi komunidade internasional. Iha tinan tolu kotuk, iha Forum Boao ba Ázia, nia lançamentu Inisiativa Seguransa Global, hodi hatudu katak Xina sei kontinua sai konstruktor ba paz mundiál, kontribuidor ba dezenvolvimentu global, no defensor ba ordem internasional. PLA halo implementasaun konkretu ba inisiativa ida ne’e hodi harii komunidade ho destino komun ba umatuku tomak.
Nia informa, Xina mak membru permanente Konselhu Seguransa ONU neebe mak kontribuidor boot liu ba forsa paz, ho 8,000 efektivu iha prontidaun. Husi tempu partisipasaun dala primeiru iha misaun ONU iha tinan 1990 too agora, Xina fö kontribuisaun iha balu 30 misaun, no submete quase 50,000 efektivu. Ezistu 17 efektivu Xina sira neebe fo moris nian. Agora. iha liu husi 1,800 efektivu Xina neebe hela servisu iha 7 misaun ONU. inklui iha Sudan-Sul no Libanu. “Kapu azul” Xina sei sai forsa-prinsipál iha esforsu paz ONU nian, no fo esperansa ba paz mundial.
Nia informa,Timor Leste, hanesan estadu responsavel, apoia UN peacekeeping hela durante tempu naruk dadeer husi independencia. F-FDTL hasai kapasidade ba peacekeeping no submete efektivu atu partisipal iha kontribuisaun neebe nudar ezemplu no merece operasaun reconhesimentu.
Tinan nee mak marka aniversariu dala 80 husi vitoria Resisténsia Povu Xina kontra Invasor Japonez no Guerra Anti-Faxısta Mundu. Husi 1931 too 1945, durante tinan 15 neebe barak ho sakrifisiu, forsa armada no povu xines halo kontribuisaun boot ba kampu leste nian, no fo parte importante ba vitoria final kontra faxismu.
“Durante Segunda Guera Mundu, Timor Leste mos iha okupasaun hosi faxista, maibė povu timoroan luta ho bravura no halo sakrifisiu importante ba vitoria. Ami halo lembransa guerra atu prevene, no komemora vitoria atu fo motivasaun ba pas neebe duradoura,” nia deklara.
Nia koalia, ohin loron mundu halo enfrenta mudansa boot neebe la iha hanoin iha sekulu ida, konflitu rejionál aumenta no guerra akontese duni. Dalan atu garante paz no estabilidade rejional no mundial mak sai desafiu urgente ba estadu sira no forsa armada sira. Iha laran problema internasionál no hot spot sira.
Xina kontinua tuir prinsipiu pas, dezenvolvimentu, kooperasaun no benefisiu komun. Baseia iha Prinsipiu Ko-eksistensia Pasifika. Xina dezenvolve kooperasaun ho estadu sira iha mundu tomak, promove relasaun internasional foun, defende paz mundial no promove dezenvolvimentu komun.
Iha tempu mai fali PLA sei kontinua defende paz no seguransa ba Xina no povu nian. Nia sei lao nafatin atu fö kontribuisaun ba seguransa públiku global, no hodi sustenta seguransa komun ba umatuku tomak no paz mundial neebe duradoura.
Iha tinan foun sira, Xina no Timor Leste hetan troka vizita nivel aas Tinan kotuk. Prezidente Jose Ramos Horta halo vizita estadu ofisiál ba Xina,no iha tinan ida nee. Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão vizita Hunan ho exitu. Vizita hurak nee fo direksaun ba kooperasaun bilateral iha área hotu-hotu.
“Durante tinan ida liu, forsa armada Xina no Timor Leste implementa ho lulik konsensu lideransa sira nian. Kooperasaun defenza lao ba fase foun no fase lalehan. Iha area hanesan kooperasaun ekipamentu. formasaun efetivu no troka profisional, ami hetan progresu continuu. Nee bele sai ezemplu foun ba kooperasaun militar rejionál,” nia hatutan.
Nia argumenta, debaixo lideransa Governu Konstitusional 9. Forsa Defeza Timor-Leste hetan progresu pozitivu iha modernizasaun no kapasidade atu defende soberania, direitu no interesse ba tasi no pa sestabilidade rejional sei aumenta.
“Iha tempu mai fali, Xina prontu atu hamutuk ho Timor Leste atu planifika dezenvolvimentu relasaun defenza bilateral, no atu profunda kooperasaun konkretu, hamutuk halo foti ba dezafiu seguransa global Hamutuk, ita presiza rezistu forma hotu-hotu husi hegemonizmu no politika poder. Ami sei kontinua fo kontribuisaun hodi harii komunidade Ho destinu komun ba ema tomak atu garante pas no estabilidade mundiál no rejional,” katak nia.
Iha fatin hanesan Ministru Defeza, Kontra Almirante Donanciano da Costa “Pedro Klamar Fuik” hateten, lori Governu hatoo parabens ba loron aniversario forsa armadas Xina nian ba tinan 98.
“Iha okazisaun nee hau koalia konaba kooperasaun entre xina ho Timor Leste iha area neebe mak estratejiku tebes husi area defeza, nune’e mos husi sira seluk”, nia dehan.
Nia hatutan, iha diskursu nee nia mos toka asuntu haree kona-ba mundu neebe mak agora konflitu barak iha rai hotu, nunee TL sempre mantein prinsipiu katak, iha problema bele rezolve deit ho dialogu, ho pas no uza forsa para hetan solusaun ba kualker konflitu. Tanba dialogu para estabelese estabilidade no dezenvolvimentu ba rai hotu-hotu.
“Hau mos koalia kona-ba hanesan ita hotu hatene istoria Xina, iha nia dezenvolvimentu forsa armadas nian neebe profisional tebes no avansadu tebes no kontribui mos ba pas mundial no kontribui mos ba dezenvolvimentu rai hotu presiza pas atu too iha sira nian”, nia esplika.
Nia koalia mos kona-ba oinsa mak hametin dezenvolvimentu forsa armadas nian liu husi kooperasaun neebe mak TL iha ho Xina. Tanba hatene Xina iha kompromisu elementu relasaun TL ho Xina ba nivel estratejiku.
(jen)







