DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministru Ensinu Superior, Siensia no Kultura (MESSK), Jose Honorio da Costa Pereira Jeronimo hatete katak Timor Leste (TL) sei sai uma nain ba Kongresu Edukasaun Ambiental husi Pais no Kumunidade Lian Portugues (CPLP) ba dala IX tinan 2027 no kongresu nee sei realiza iha Rejiaun Administrativu Espesial Oekusi-Ambeno (RAEOA).
Ministru Jose Honorio da Costa Pereira Jeronimo hato’o kestaun nee liuhosi konferensia imprensa iha Salaun VIP Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, Dili, Sabadu (2/8/2025), hafoin fila husi Kongresu Edukasaun Ambiental CPLP iha Manaus-Brazil.
Governante nee dehan nia reprezenta TL hodi partisipa iha Kongresu Edukasaun Ambiental CPLP nian ba dala VIII neebe realiza iha Manaus-Brazil. Objetivu husi Kongresu nee mak atu hamutuk hanoin no diskuti kona ba dezafiu ambiental sira.
“Iha kongresu nee desidi nasaun rua mak sai kandidatura atu sai uma nain ba Kongresu Edukasaun Ambiental CPLP ba dala IX iha tinan 2027. Nunee, iha enseramentu kongresu nee, desidi Timor Leste mak sai uma nain ba Kongresu Edukasaun Ambiental CPLP iha tinan 2027 no kongresu refere sei realiza iha RAEOA,” hatete Ministru Jose Honorio da Costa Pereira Jeronimo.
Nia dehan, razaun kongresu nee realiza iha RAEOA, tanba tuir regra neebe iha kongresu ida nee sempre halo iha illa sira neebe fora husi kapital.
Tuir nia, kongresu ida-nee nuudar plataforma multilaterál privilejiada ida hodi fahe esperiénsia sira, promove kooperasaun internasionál no dezenvolve estratéjia edukasaun ambientál nian neebé komún.
Bainhira halao eventu ida-nee iha TL sei tulun atu hasae konxiénsia ambientál iha nasaun nee, enkoraja fahe prátika diak sira no konsolida papél ativu TL nian hodi promove sustentabilidade ekolójika iha espasu CPLP, iha tempu neebé mundu hasoru hela krize ambientál neebé laiha presedente.
Nia dehan, TL simu ona knaar boot sai uma nain ba Kongresu Edukasaun Ambiental CPLP ba dala IX iha tinan 2027, maka Ministeriu Turizmu no Ambiente koordena hamutuk ho ministeriu relevante sira no parseiru nasionál no internasionál sira, asaun nesesáriu hotu-hotu ba preparasaun no realizasaun kongresu nee.
Tantu, atividade nee sei envolve mós Ensinu Superiór sira tanba sei inklui estudante no sosiedade sivíl sira.
CPLP iha nasaun membru 9 neebé namkari iha kontinente haat mak hanesan Angola, Brazíl, Cabo Verde, Guiné-Bisau, Guiné Ekuatoriál, Mosambike, Portugál, Saun Tomé no Prínsipe, no Timor Leste.
(mik)







