DILI, STLTIMORLESTE.com – Rekrutamentu ba membru Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ba tinan 2025 sei foka ba operasoens iha Fronteira.
Lia hirak nee hatoo husi Ministru Interior, Francisco Guterres ba jornalista sira bainhira remata halo enkontru ho Prezidente Republika, Jose Ramos Horta iha Palasiu Prezidensial Nikolao Lobato, Bairo Pite, Kinta (07/08/2025).
Ministru Interior dehan mai halo enkontru ho Prezidente Republika hodi hatoo kestaun balun ligadu ba kestaun seguransa liu-liu mai informa hela ba Prezidente Republika kona-ba situasaun atual, situasaun hakmatek hela no joven sira barak mak koopera servisu ho diak, aleinde nee informa mos kona-ba kouta rekrutamentu ba membru PNTL.
“Informa mos ba Prezidente Republika kona-ba prosesu rekrutamentu neebe ami halo daudaun ona, polisia halo hela, informa mos kona-ba kouta neebe polisia tau atu bele hetan numeru neebe apropriadu para atu ba tuir rekrutamentu,“ dehan Ministru Interior.
Ministru dehan, rekrutamentu PNTL tinan 2025 foka liu ba operasoens iha Fronteira oinsa hasae numeru polisia iha Fronteira nunee bele halo serbisu efetivu.
“Ohin hau informa hotu kouta feto 20%, tanba saida mak kouta 20% tanba atualmente seidauk atinji 20% ba PNTL, rekrutamentu ba tinan ida nee foka liu ona ba iha kestaun operasaun iha ita nia rai, tanba ita boot sira hakarak hatene karik ita nia fronteira numeru iha fronteira seidauk natoon, tanba dala barak postu ida ema nain 3 deit mak iha neeba no katuas hotu ona, ita tenke halo renovasaun, tanba nee mak ita foti fali joven para aumenta numeru sira nee hodi halo kolokasaun iha Fronteira, joven mak iha neeba hodi hadia diak liu tan sira nia nivel patrolhamentu tanba postu ida ema nain 3 deit, balun moras hela ida deit ona, tanba nee mak ita aumenta numeru minimu nee, tanba nee agora postu ida bele hetan too nain 6 minimu, para halo rotasaun servisu, balun lisensa balun hela halo serbisu, ida nee mak ita atu halo,” katak Ministru Interior.
Rekrutamentu agora nee fokus liu kestaun operasaun, servisu operasaun oinsa ita aumenta numeru sira iha kraik, numeru sira operasoens numeru Joven para halao servisu, operasaun ida nee mak ita halo, no atu informa ba ita boot sira katak lo-loos nee atus lima maibe atus ida nee seidauk rekruta tanba atus ida nee liga ho ofisias sira, ami sei servisu hela ba nia kestaun legais, kestaun tekniku, kestaun kurikulu neebe seidauk hotu, kuandu hotu sei ba ofisiais hotu,” katak Ministru.
Nia hatete, ida 25-30 nee idade katuas ona nee servisu terenu dolar hotu ba tuir formasaun dolar hotu.
Agora nee rekruta ba soldadu ajente, laos ofisiais ba soldadu ita presiza deit idade husi 18-23 ema neebe mak prienxe tuir ano eskolaridade nee sira neebe bolu sira neebe eskola remata sekundariu, rata rata maioria timor joven sira remata eskola sekundaria nee 18 anos, maibe ita fo tan tinan 5 ba sira too 23 balun keta tanba problema sira bele remata iha 22 anos no 23 anos,” katak nia.
Ministru hatete, joven neebe ho idade 18-23 mak idade neebe produtivu liu atu bele absolve formasaun neebe mak fo ba sira depois halo analiza hotu ona haree katak tinan 18-23 anos tinan ida neebe efetivu produtivu atu bele absolve kualker ensinu polisia neebe iha ho fiziku, no idade 24 anos ba leten kuandu formasaun fiziku makaas ruin bele naksalak ida nee komando sira halo analiza hotu ona.
Nia hatete, idade 24 ba leten sei rekruta fali ba iha ofisiais, maibe ofisiais mos laos ba liu leten maibe kursu tinan 3, no polisia remata kursu Polisia labele too 30 maibe husi 25 mai kraik joven neebe mai halo serviu ho diak.
Aleinde nee 20% ba PNTL no F-FTL nia oan nee tratamentu espesial maibe laos diskriminasaun tanba polisia nia oan mos publiku nia oan komunidade nia oan no Timoroan ida.
“Tanba saida mak ita bolu veteranus nia oan tama, ita bolu jerasaun patriota nia oan, tanba saida mak sira tama tanba ita hakarak mos por minimu espíritu valor sira neebe sira nia aman rai hela ba sira nee ita hakarak sira lori tama mos ba iha Polisia ho espíritu luta ida mak naruk konsistensia neebe forte. Espera sira hakalma hadia diak liu instituisaun nee liu husi sira nia aman nia sakrifisiu mak fo 20% no kouta 20% ba Polisia nia oan tanba sira nee abitua no hatene tiha ona kultura polisia tanba nia moris ho nia aman desde kiik kedas nia aman hanorin sai polisia balun nia aman hanorin formatura mos hatene,” katak Ministru.
(eme)






