DILI, STLTIMORLESTE.com – Iha seminariu Nasional ho tema “Konseitu Estadu no Vizaun Estratejika ba Dezenvolvimentu Nasional”, iha diskursu Prezidente foka liu ba Timor Leste nia prosesu Proklamasaun Independensia Unilateral husi tinan 1975 too 2002.
Seminariu nasional ho tema “Konseitu Estadu no Vizaun Estratejika ba Dezenvolvimentu Nasional” organiza husi Ajensia Tatoli no Institute of Buisness (IOB), iha edifísiu IOB Fomentu, Dili, Sesta (08/08/2025).
Iha seminariu nee Prezidente Republika Jose Ramos Horta define konseitu fundamental husi Estadu no vizaun estratejika ba dezenvolvimentu nasional, iha biban nee PR Horta halo kontraste koalia makaas entre Proklamasaun Independensia Unilateral 1975 no Restaurasaun 2002.
Bainhira dirije ba audensia akademiku no estudante sira, prezidente define Estadu ida tuir ninia kriteriu esensial sira teritoriu ida neebe define ona ho fronteira sira, populasaun ida, no governu soberanu ida ho parlamentu ida.
Xefe Estadu sublina katak, komponente sentral sira neebe Timor Leste estabelese ho susesu, forma baze ba identidade nasaun ida nian no ninia abilidade atu halo relasaun diplomatika no komersial normal iha palku internasional.
Reflete kona-ba istoria nasaun nian, PR Horta halo kontraste makaas entre Proklamasaun Independensia Unilateral 1975 no Restaurasaun 2002.
Prezidente haktuir oinsa iha tinan 1975, deklarasaun nee hanesan hahalok korajozu ida neebe halao iha vakuu internasional, la ho prezensa husi poder administrador iha momentu neeba, Portugal. Momentu ida nee sai kontrariu loos ho akontesimentu sira iha tinan 2002, bainhira komunidade internasional, inklui líder sira husi Indonezia, Australia, Portugal no Nasoins Unidas, halibur hamutuk iha Dili hodi rekonhese formalmente soberania Timor Leste nian neebe manan ho susar, hodi sublina lejitimidade luta naruk nasaun nian ba auto determinasaun.
Haree ba prosesu konstrusaun Estadu neebe lao daudaun, Prezidente sublina katak soberania nuudar esforsu ida neebe kontinua, hodi destaka rezolusaun susesu fronteira marítima ho Australia no negosiasaun sira neebe lao hela kona-ba fronteira rai maran ho Indonezia.
“Ho firmeza katak diskusaun teritorial sira neebe seidauk rezolve hanesan nee komun iha nivel mundial no la hamenus estatutu soberanu nasaun ida nian,” dehan PR Horta.
Xefe Estadu konklui hodi reforsa katak objetivu final husi Estadu rekonhesidu ida mak harii instituisaun sira neebe metin, husi Governu too Parlamentu, neebe bele garante orden publika no fornese fundasaun estavel neebe nesesariu ba dezenvolvimentu nasional no prosperidade ba nia povu.
(eme)







