TRIX: Harii Hamutuk Nee Laos Naran Deit

Foto: STL/Jeniche da Costa

DILI, STLTIMORLESTE.com – Tuir Xefe Estadu Maiór FALINTIL- Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Brigadeiro Jenerál José da Costa Soares ‘TRIX’, Komando F-FDTL halao atividade ezersísiu Harii Hamutuk ba dala 12 nee laos naran deit, maibe nee intensaun, tanba ezersísiu ida nee kompromisu hamutuk ba protidaun, profisionalizmu no parseria iha servisu seguransa no prosperidade Timor Leste no rejiaun nian.

“Harii Hamutuk” atu harii hamutuk nee laos naran deit, maibe nee mak intensaun. Hau repete, ida nee maka intensaun. Ezersísiu ida nee afirma ita nia kompromisu hamutuk ba protidaun, profisionalizmu, no parseria iha servisu seguransa no prosperidade TL no ita-nia rejiaun nian,” dehan Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Brigadeiro Jenerál José da Costa Soares ‘TRIX’ liu husi nia deskursu, wainhira partisipa iha aktividade ezersísiu Harii Hamutuk iha fatin Unidade apoiu servisu Metinaro, Segunda (25/08/2025).

Nia tenik, hahu programa ida neebe ezijente no prátiku neebe hametin interoperabilidade, aprofunda domíniu tekniku no harii konfiansa iha forsa sira.

“Ita iha priviléjiu atu servisu hamutuk ho belun sira no mentor sira husi Forsa Auto-Defeza rai Japaun nian, Forsa Defeza Nova Zelándia nian, Estadus Unidus no Forsa Defeza Austrália nian, orgulhu mos ba membru F-FDTL sira neebe sira nia dedikasaun no disiplina sei transforma formasaun ba kapasidade neebe sei dura,” nia esplika.

Nia informa, objetivu husi ezersísiu ida nee klaru, primeiru protidaun, prepara forsa sira ba misaun sira iha mundu real, esposta ba dezastre, asistensia umanitária, ka operasaun seguransa nian, liu husi formasaun neebe realistiku, bazeia ba padraun sira.

“Interoperabilidade, aliña prosedimentu sira, komunikasaun sira, no lideransa atu nunee ita funsiona hanesan ekipa ida deit iha presaun nia laran, no hasae kapasidade, hametin no fahe konhesimentu tékniku sira, lojístika, enjenaria, apoiu mediku, no sistema komandu sira neebe maka sustenta susesu misaun nian. Parseria hametin konfiansa, tekniku sira bele hatene lalais, konfiansa hetan liu husi tempu, servisu, no esforsu hamutuk treinu nian neebe ita boot sira sei aprende,” nia deklara.

Nia informa, kona-ba manutensaun ba ekipamentu pezadu sira, konstrusaun horizontál, manutensaun ba kilat kiik sira, depois iha mos soldadura, inklui enjenaria kombate, inklui purifikasaun bee, manutensaun ba motor kiik, konstrusaun vertical. Mandor fatin konstrusaun nian, mediku, catering, sinal sira, treinamentu postu komandu, mentorizasaun instrutor treinamentu fiziku, treinamentu manutensaun ba ro kiik sira.

Nia koalia, atividade sira nee abranje espektru tomak husi apoiu no lideransa servisu kombate nian, husi purifikasaun bée ba mobilidade no saude, ba komunikasaun sira neebe robusta no tomada desizaun komandu, husi kualidade obra vertikal sira too abilidade supervizaun husi mandor husi kuidadu klíniku no ijiene, no too servisu hahan nian hodi sustenta morao husi dirije formasaun fíziku ba manutensaun marítima neebe sustenta operasaun sira iha tasi.

Nia hatutan, atu ezersísiu ida nee sai susesu ba partisipante hotu-hotu, hanoin nafatin pontu xave sira hanesan seguransa maka responsabilidade komandu nian no ema hotu nia dever. Kualidade duke lalais, respeitu no inkluzaun ba Forsa Auto-Defeza Rai Japaun nian, Forsa Defeza Nova Zelándia nian, Estadus Unidus, no Forsa Defeza Australia nian.

“Obrigadu ba ita boot nia matenek, epasiénsia no parseria ba pesoal F-FDTL, imi nia profisionalizmu mak ita nia orgullu no ita nia promesa ba povu neebe ami serbí, ba planeador sira, lojístiku sira, mediku sira, no instrutór sira, ita boot sira nia preparasaun estabelese kondisaun sira ba susesu, ita haree iha loron hirak tuir mai, treinu makaas, ho seguru, no hamutuk, kaer metin padraun sira konaba dixiplina no respeitu ba malu. Mai ita husik ezersísiu ida nee forte liutan, koezivu liutan no prontu liutan, ho autoridade neebe fo ba hau. Hau deklara ezersísiu Harii Hamutuk nakloke, tanba nee treinu ho diak, harii hamutuk serbi ho onra,” nia hatutan.

Iha fatin hanesan Enkarregádu Negósius Estadus Unidus Amérika, Bruce Begnell informa, onra ida mai hamriik iha nee ohin hamutuk ho aliadu no parseiru sira neebe fiar husi Austrália, Japaun, Nova Zelándia, no uma nain TL, iha tempu neebe halibur hamutuk dala ida tan ba ezersísiu multilateral ida nee.

“Ezersísiu ida nee fornese oportunidade ida ba ita-nia membru militár sira atu pratika abilidade esensiál sira, troka koñesimentu, no hadiak liutan itania interoperabilidade. Fo hanoin mai ita konaba saida maka ita bele atinji ,bainhira ita serbisu hamutuk, treinu hamutuk, no hari’i hamutuk. Lisaun hirak-neebe aprende iha ezersísiu multilaterál ida-nee sei sai esensiál ba kualkér resposta rejionál, tantu iha krize ka iha defeza ba ita nia nasaun sira,” nia informa.

Nia koalia, ba membru militár sira neebe halibur iha nee, favór ida permite atu elojia membru sira nia dedikasaun ba sira nia nasaun, sira nia kontribuisaun hirak ba seguransa rejional, sira nia profisionalizmu no servisu makaas nee importante tebes ba susesu ezersísiu ida nee nian.

(jen)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *