DILI, STLTIMORLESTE.com – Sekretaria Estadu Igualidade (SEI) nia knaar laos atu prosesu kazu sira, maibe SEI nia dalan mak atu halo advokasia no lori vitima sira ba dalan tribunal.
Tuir Xefi Departamentu Prevensaun Violensia Bazeia ba Jeneiru, Carla Maria Valente dehan, koalia konaba diskriminasaun iha eskola, nee atu buka ninia numeru nee seidauk iha.Tantu atu feto maka barak liu ou mane maka barak liu halo violensia, maibe atu hatete katak, kuandu iha eskola ida bele kompriende saida maka knar no responsabilidade hanesan feto ka mane, mais ida nee laiha problema.
Nia katak, agora diskriminasaun nee mai husi idak-idak nian pensamentu konsiƩnsia moral neebe iha, atu hakarak feto mane, maibe husu ba manorin sira katak, ida nee la eziste iha eskola sira tanba sempre tau nafatin feto ho mane neebe hanesan.
“Foin daudaun ami rejistu kazu neebe barak husi Dili iha rihun 640 resin, maibe ida nee fahe ba kazu violensia oi-oin neebe maka akontese, nee maka hanesan violensia fizika, fisikolojia, mental no violensia seksual, no fahe mos violensia sira nee ka tipu uza oi-oin. Agora ninia prosesu ba oin nee maka kazu neebe ho politika maneira oinsa ita atu avansa fali, atu kombate violensia ida nee ho oinsa,”tenik nia ba jornalista iha ESJ FINANTIL, Aimutin, Kuarta (27/08/2025).
Nia hatutan, laos SEI nian responsabilidade mesak, maibe hamutuk ho linha Ministerial, NGO nasional no internasional sira. SEI nian knaar laos atu prosesu kazu, maibe SEI nian dalan mak atu halo advokasia oinsa, atu lori vitima sira nee dalan neebe ba iha tribunal, atu bele rezolve kazu nee.
Iha fatin hanesan, Diretor Eskola Sekundariu Jeral FINANTIL, Aniceto Berlelo hatete, iha Eskola FINANTIL nee dala ruma sira simu barak liu nee feto, no mane dala ruma ladun barak iha neeba. Momentu halo matrikula nee dala ruma estudante feto maka barak liu fali mane sira.
(jac)







