DILI, STLTIMORLESTE.com – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ofisialmente simu Grau Doutor Honoris Causa husi Universidade Presbiteriana Mackenzie (UPM) Brazil, neebe oferese direta husi Reitor Marco Tullio de Castro Vasconcelos iha Auditoriu Fakuldade Enjenaria Siensia no Teknolojia, Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL).
Atribuisaun Doutoramentu Honoris Causa nee iha ambitu Serimonia Entrega Sertifikadus ba Doutores iha DINTER–Letras ihaHera, Sesta (29/08/2025).
“Onra boot ida mai hau bele simu doutoramentu honoris causa husi Universidade Presbiteriana Mackenzie. Distinsaun nee halo hau-nia laran nakonu ho emosaun no gratidaun, no responsabilidade boot la halimar tanba, hahu ohin hau integra iha família UPM,” PM Xanana hateten liu husi nota komunikadu imprensa neebe STL asesu husi Media GPM, Sabadu (30/08/2025).
Xefe Governu dirije espesial ba Doutores na’in-13 neebe ohin simu sertifikadu konkluzaun Doutoramentu Interinstitusional ho Internasional iha Letras, neebe dezenvolve entre UNTL ho UPM, no felisita ba marku ida nee iha sira nia moris.
“Dalan neebe imi liu ona no lori imi mai too iha-nee, hariku imi nia singularidade, hanesan sidadaun, hanesan profesor no hanesan edukadores. Maibe trabalhu neebe imi dezenvolve ona, la remata iha nee ho konkluzaun doutoramentu! Pelukontráriu, loron ohin ner ita sei la rekorda hanesan data baibain ida, maibe hanesan inísiu hosi etapa foun ida iha imi nia vida profissional neebe hau fiar, sei kontribui ho forma esensial ba atividades investigasaun ho ensinu iha UNTL, neebe esensiais tebes ba dezenvolvimentu ita nia pais,” hatete PM Xanana.
Xanana Gusmão mos hatoo apresu ho gratidaun ba UPM, iha pessoa Magnífiku Reitór, Marco Tullio de Castro Vasconcelos ba programa DINTER no ba nia kolaborasaun ho UNTL.
Agradese tanba konvite atu sai sasin ba entrega sertifikadu ba Doutores sira, sente onradu tebes, la hanoin kona-ba inisiu kooperasaun entre UPM ho UNTL iha 2003.
Xanana Gusmão sente satisfeitu tebes no emosionadu bainhira hatene trabalhu konjuntu neebe dezenvolve ona iha tinan 20 laran, ba edukasaun ho formasaun iha Timor Leste. Kolaborasaun nee mak harii ona baze neebe permite ohin realiza serimonia iha nee.
Agradese ba profesor ho kolaborador UPM sira hotu neebe ho empenu, jenerozidade ho amizade, dedika sira-nia an ba misaun nee iha Timor Leste.
Partilha mos kona-ba reflesaun balun ho tema ida neebe konsidera importante la halimar, tanba tau hamutuk halibur jerasoens ho sivilizasoens. Tau hamutuk mehi ho realidade.
Ida-nee PM Xanana refere ba edukasaun ho linguajen. Linguajen, liu husi lia-fuan, permite ema expresa sentimentus, ideias, konviksoens no klaru informasoens.
Liafuan mak halo ema sai livres, maske bainhira ema la iha liberdade. Sira hanesan porta-vozes mehi no permite ema mehi. Sira rona ema no haklaken sai ema-nia hanoin, karan ho sentimentus neebe horik iha ema.
Lia fuan hanesan busola sira neebe hatudu dalan ba ema, neebe liga ema-nia abut no permite ema harii pontes no projeta futuru. Sira iha kbiit atu transforma realidade liu husi koñesimentu.
Lia fuan mak hanesan mahein valor fundamental sira neebe karik mak la iha, umanidade sei la sobrevive ka, moris naruk. Iha tempu sira nakonu ho konfuzaun no inserteza neebe ema moris ba, ema presiza sira, liuliu hodi hametin paz, toleransia, justisa, Estadu-de-direitu demokratiku ho liberdade, no hodi harii konsensus.
Konjuntu pensamentus, ideias, sentimentus ho informasoens neebe materializa ho liafuan, monok ka hakilar sai, mak harii identidades. Identidade ema ida-ida nian, povu tomak nian no Pátria ida nian! No ema labele temi kona-bá linguajen, uza lolos lia-fuan, bainhira ema la koalia kona-ba edukasaun.
Edukasaun permite laos deit dezenvolvimentu sosial no emosional neebe diak ba labarik, joven ho alunu sira, maibe hanesan mos ferramenta esensial ida ba dezenvolvimentu linguajen ho komunikasaun neebe permite transforma mundus ho sosiedades.
Maibe, edukasaun hanesan dezafiu ka sasadik rohan-laek ida ba kualker sosiedade ho Estadu no, liuliu, ba Timor-Leste. Edukasaun hanesan pilar fundamental ida neebe ezije rekursus umanus, finanseirus no teknolojikus, nein sempre sufisientemente disponíveis iha paizes ein-dezenvolvimentu.
Husi sorin seluk, enkuantu ema buka nafatin resposta hasoru mudansas ho inovasoens konstantes iha sosiedade, sasadik nee mos aumenta. Edukador, profesor, formador sira, eskola no Universidade sira hotu-hotu iha papel fundamental ida iha promosaun ho protesaun liafuan.
Hanorin laos deit hanesan empregu ida, nee labele, tanba bele kompromete nia objetivu. Nunee, edukasaun ho formasaun hanesan misaun ida neebe ema so bele kumpri tomak bainhira edukador ho profesor sira hatene diak responsabilidade boot neebe sira tutur. Responsabilidade atu fo ba ema seluk ferramentas neebe permite iha asesu ba konesimentu no ba mundu. Atu partilla liafuan sira neebe horik iha livru, iha istoria, iha aspirasaun sira neebe permite ema hatene pasadu hodi harii futuru. No misaun ida neebe bonita, poetika no inspiradora ba futuru ida neebe diak liu.
Iha prosesu dezenvolvimentu no konstrusaun pais ida, hanesan daudaun moris iha Timor-Leste, misaun nee iha kontornus neebe ezijentes liu no urjensia.
“Hau sei la konsege imajina oinsa hau-nia moris se laiha liafuan. Hirak-neebe hau lee iha livrus neebe permite hau konese mundu no dezenvolve an. Hirak neebe hau aprende iha livru sira neebe orienta no inspira hau atu labele deziste. Hirak neebe hau hakerek ho loron no fulan nia naroman ho tasi nia lian, neebe tulun hau hanoin klean no metin nafatin ho esperansa. No hirak-neebe, hakerek iha sela prizaun, lao hadulas mundu tanba sentimentu liberdade, expresu, no labele dadur!,” PM Xanana hateten.
Nia sente feliz tanba ohin bele mai iha-nee, no bele partilla ksolok boot neebe liafuan sira neebe fo bainhira nia lee no hakerek.
“Hau hein mos husi imi hotu, liu-liu hosi doutor sira neebe ohin ita selebra, atu sente efeitu transformador husi liafuan sira no lori liafuan hirak-nee ba transforma mundu,” dehan Xefe Governu.
Iha fatin hanesan, Reitor UPM Brazil, Marco Tullio de Castro Vasconcelos hateten, Universidade Presbiteriano Mackenzie oferese Grau nee tanba konsidera Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ninia prekursu sira iha area Literaria no Letras hanesan poeta Eselente tebtebes ho obra “Poezia” sira mak publika ona iha livru barbarak no jornais.
Universidade Presbiteriano Mackenzie estuda ona Primeiru-Ministru ninia prekursu sira, liu-liu iha area Literaria no mos area Letras, katak, Kay Rala Xanana Gusmão nuudar Poeta eselente tebtebes.
Doutor Honoris Causa maka títulu onorariu ida neebe fo hosi Universidade sira ba ema sira neebe distinge-an iha sira-nia area, la ho nesesariamente iha doutoramentu tradisional.
Ida-nee maka rekonesimentu ida ba meritu no kontribuisaun notavel sira ba siensia, kultura, arte ka umanidade, neebe maka fo husi instituisaun Ensinu Superior ida.
Timoroan nain 13 neebe ohin simu sertifikadu doutoramentu mak hanesan Benvinda Lemos da Rosa, Doutorada iha Letras, Eugénia de Jesus das Neves, Doutorada iha Letras, Fernanda de Fátima Sarmento Ximenes, Doutorada iha Letras, Flávia Maria Augusta Martins, Doutorada iha Lestras, Francisca Maria Soares dos Reis, Doutorada iha Letras, José Tomas Alves, Doutoradu iha Letras, Lourenço Marques da Silva, Doutoradu iha Letras, Marcelo Cardoso da Silva, Doutoradu iha Letras, Marcos António Amaral, Doutoradu iha área Literatura Lestras, Maria da Cunha, Doutorada iha Letras, Maria Filomena Lay Guterres, Doutorada iha Letras, Natercia Maria da Cruz do Rosário, Doutorada iha Letras, Rosa da Costa Tilman, Doutorada iha Letras.
Partisipa iha serimonia nee mak hanesan membru Governu sira, Reitor UNTL, Reitor Universidade Presbiteriana Mackenzie, Koordenador DINTER UNTL, Koordenadora DINTER Universidade Presbiteriana Mackenzie (UPM)no Profesor sira.
Jornalista: Alberto Menezes
Editora: Carme Cimenes







