Sosa Kareta Hodi Deputadu Goza iha Povu Mukit Nia Leten

Membru no Rede Sektoral FONGTIL iha Munisipiu Baukau. (Foto: STL/Tomas Reis)

BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Sosiedade Sivil iha Munisipiu Baukau husu Parlamentu Nasional kansela sosa kareta foun ba deputadu sira, hodi goza iha povu mukit sira nia leten.

Tersa feira nee membru FONGTIL sira iha Munisipiu Baukau realiza konferensia imprensa liu husi porta voz Crispin Malik hateten, Deputadu sira iha Parlamentu Nasional mak titular husi Orgaun soberania neebe reprezenta Povu Timor Leste tomak, independente ba eleitoral. Ho ida nee atu halo funsaun importante tebes iha Demokrasia pluralista no partisipativa, distinge sira husi papel sira no poderes direitu neebe deputado deputada sira iha.

Tanba nee membru FONGTIL ho nia Rede sektoral iha Munisipiu Baukau hakarak hato’o ba Parlamentu Nasional katak, Timor Leste hasoru hela dezafiu no krize sosial Multidimensional neebe rezulta violensia no krimi akontese kuaze ihaa territorial laran tomak neebe tuir relatoriu no rezultadu peskiza sira hatudu katak, populasaun 41.8% moris iha linha pobreza absoluta no multidimensional.

No tuir relatoriu Diresaun-Jeral Estatistika Ministeriu Finansas, Sekretaria Estadu da Formasaun Profisional no Empregu (SEFOPE) no Organisazaun Internasional ba Trabalho (ILO) neebe lansa iha loron 26 Janeiru 2023, koloka nivel dezempregu Timor Leste iha 5,1% no tuir relatoriu Organizasaun Mundial Saude (OMS) 47.1% sofre malnutrisaun.

“Ho situasaun sira nee ami ezije ba Parlamentu Nasional atu kansela prosesu sosa karreta 65 ba deputadu ou deputada iha Parlamentu Nasional. Los duni iha Lei Nu 22/2023 29 Dezembru terseira alterasaun ba Lei Nu 5/2004, 5 Maiu, estatutu ba deputados iha artigu 12 alinea A hatete iha transporte ba deputadu sira hodi halo misaun maibe realidade hatudu povu sei moris kiak no mukit nia laran, maibe Nai deputada sira nafatin ho ksolok hodi goza Regalia oioin neebe hakerek iha Estatutu ba deputadu sira,” hateten Crispin iha salaun Uma Dame, Baukau, Tersa (02/09/2025).

Tanba tuir nia iha artigu 16 Nu 21 Deputadu iha direitu ba pasaporte diplomatiku, asistesia medika no medikamentu inklui iha direitu pensaun sobrevivensia nian, subsidiu reintegrasaun nian no subsidiu mate nian.

Abono anual nian estabelese husi Parlamentu Nasional nian. Abono mensal nian estabelese husi Parlamentu Nasional nian neebe Deputadu sira iha direitu ba sena prezensa suplementu adisional sira, no pensaun sobrevivsnsia nian hanesan 75% pensaun mensal nian.

“Kustume despeza PN sosa kareta kada lejislasaun iha potensia afeta ba impaktu sosial latak, politika alozamentu iha oportunidade hamosu esploitasaun rekursu finansa estadu sein halo konsiderasaun ba sustentabilidade fundu estadu no promove prosperiedade povu. Aktu sosa kareta regular iha PN la alinea ho prinsipiu justisa sosial katak inplementasaun politika alozamentu nee sei haboot defisiensia sosial no ekonomia liuliu fo ameasa ba direitu fundamental povu hodi moris dignu no prosperu,” Malik fundamenta.

Nia akresenta, argumentu iha publiku osan povu nian tenke utiliza lo-loos ba prioridade fundamental hanesan setor saude, edukasaun, agrikultura no infraestrutura seluk hodi responde interese komun. Nunee husu deputadu sira tenke hadutu exemplu diak ba jestaun finanseiru atu evita gastu dez nesesariu, tanba politika hotu orienta ho objetivu prinsipal hodi garante bem estar povu nian tuir artigu 6 kona-ba objetivu estadu.

Nia salienta, bazeia ba fundamentu konstitusional no lei finanseiru publiku rekomenda forte ba PN atu kansela sosa karreta foun hodi prioridade ba programa dezenvolvimentu neebe iha benefisiu direita ba Povu, hanesan sosa ambulansia, carro funerariu, hadia bee no saneamentu, konstrui Postu Saude, reabilita estrada rural no reforsa transparensia no efikas iha Jestaun Rekursu Publiku nunee aumenta komfiansa Povu ba PN, maibe bainhira planu sosa karreta foun akontese nee konsidera deputadu laos reprezentante Povu iha PN.

“Ami sita katak deputadu sira la reprezentante povu iha Parlamentu maibe luta ba sira nia aan rasik atu goza iha Povu nia terus no mukit nia leten. Orsamentu millaun 4.2 nee boot liu atu tulun ema kbiit laek sira ou bele halo dezenvolvimentu benefisiu ba Povu, husu deputadu hatuur kualidade no sensibilidade nuudar reprezentante Povu iha uma fukun PN,” katak Malik

Iha fatin hanesan Diretora Fundasaun Uma Paz Baukau, Felismina Belo konsidera kareta hirak neebe dadaun deputadus nain 65 utiliza kondisaun sei diak no bele utiliza ba fiskalizasaun, maibe PN planu atu sosa kareta foun parte Sosiedade Sivil sei la nonok.

“Ami sei la nonok, ami sei esforsu direitu povu nian mak ida neebe sei hamrik hamutuk ho komunidade halo asaun, tanba karreta neebe sira uza halai ba mai maibe laiha rezultadu. Exemplu iha Baukau merkadu la seguru maibe laiha deputadu ida mosu halo fiskalizasaun,” hateten Felismena.

Diretora nee katak, dezisaun neebe Parlamentu Nasional foti atu sosa kareta foun ba deputadu sira laos solusaun ba dezenvolvimentu, tanba nee Sosiedade Sivil sei hamutuk ho Povu hasoru Parlamentu Nasional iha tempu besik.

Entertantu komferensia imprensa nee hetan partisipasaun masimu husi membru no rede sektoral FONGTIL nian iha Munisipiu Baukau mak hanesan, Kolega da Paz, Uma pas Baukau, F-CFHD, F-ECM, ADFTL, PRADET, ALFELA, CDC, ASOSIASAUN FETO, UMA ESPERANSA, FILTEDA no CATILOSA.

Jornalista: Tomas Reis
Editora: Carme Ximenes

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *