DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR) hamosu dapur do povu ho objetivu atu hamenus malnutrisaun infantil iha alinamentu ho planu nutrisaun multisetorial 2024 too 2030.
Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee liu husi nia diskursu iha abertura solene sesaun da III legislativa ba dala VI iha Parlamentu Nasional, Segunda (15/09/2025).
Horta hatete, hamosu programa “Dapur do Povu ho intensaun oinsa hamenus mal nutrisaun ba infantil ou labarik sira no kada loron fo han labarik 1.230 iha teritoriu Timor laran.
“Deputada no Deputadu sira, nomos membru Governu, distintu konvidadu sira, iha tinan 2022, Prezidensia da Republika lansa programa “Dapur do Povu”. Programa ida-nee ho objetivu atu kontribui ba hamenus malnutrisaun infantil, iha alinamentu ho planu nutrisaun multisetorial 2024 – 2030 no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS), hodi garante fornesimentu hahan nutritivu ba labarik vulneravel sira, hodi asosia edukasaun ai-han, ijiene no pratika saude,” dehan Prezidente Republika.
Prezidente Republika hatete, ho dapur ba povu agora daudaun, programa nee fo benefísiu ba labarik nain 630 loron-loron iha Díli, Hera ho labarik nain 300 no RAEOA ho labarik liu nain 300 seluk, hodi fo han labarik sira loroloron hamutuk nain 1.230 iha territoriu nasional tomak.
Xefe Estadu hatete, programa Díli inklui mos fornesimentu merenda gratuita loroloron ba utente sira uma seguru Fokupers nian no ba pesoal limpeza neebe servisu iha Prezidensia Republika. Hanesan ezemplu, durante loron servisu nian iha Agostu liu ba, fornese hahan ba sidadaun hamutuk 10.698.
Iha biban nee Prezidente hatoo nia apresiasaun espesial ba apoiu husi Xefe Misaun Diplomatika balun neebe akreditadu iha Timor-Leste no sira nia feen kaben neebe iha Prezidente nia mandatu tomak, hatudu ona sira nia espíritu laran- uak fraternidade nian ba inisiativa prezidensial ida nee.
Nunee mos Programa Abitasaun Sosial no Asaun Sosial Maski asaun sosial laos funsaun espesífika Prezidensia Republika nian, Prezidente haree hanesan ezijensia moral ida neebe inerente ba knaar sira neebe atribui ba nia, hodi komplementa esforsu sira ezekutivu no sosiedade sivíl nian.
“Ho maneira ida nee, ami implementa gradualmente programa ida hodi apoia família sira neebe vulneravel iha area abitasaun sosial nian, hodi promove konstrusaun uma ho folin baratu liuhosi mobilizasaun doasaun no vontade sira hosi parseiru no benfeitor internasional, hodi benefisia mos serbisu voluntariu hosi komunidade lokal sira. Hanesan parte husi programa ida nee, too ohin loron, harii ona uma baratu hamutuk 31 (tolunulu-resin-ida), neebe hatudu katak posivel atu garante uma neebe diak no kondisaun moris mínimu ba família Timoroan sira neebe presiza liu,” dehan Horta.
Nia hatutan, pedidu sira ba apoiu multiplika ona no, hafoin analiza devidamente husi Servisu Apoiu ba Sosiedade Sivíl no Asuntu Sosial Prezidensia Republika nian, fo fatin ba fo apoiu finanseiru ka natureza, tuir rekursu neebe orsamentu Estadu disponibiliza ka husi apoiu privadu neebe luan.
Too ohin loron, programa asaun sosial nee permite ona atu fornese apoiu sosial hamutuk 5,379, inklui ba sidadaun ho portador inkapasidade ka defisiensia 407, atu fo asistensia ba instituisaun ensinu hamutuk 30, liu-liu Eskola Sekundaria Tekniku-Vokasional Fatumaka no Universidade sira balun, atu apoia atividade ekonomika no sosial sira hosi empreendedor individual 80 no grupu 341 iha area no setor oioin iha nasaun tomak, no ba asosiasaun desportiva juvenil 28 iha desportu oioin hanesan taekwondo, futebol, futsal no basketebol.
Fornese ona servisu apoiu sira liu husi programa “Rai Mor” neebe, liu husi pratika sira terapia sosial, kultural no relijioza tradisional sira, fo ona benefísiu diretamente ba sidadaun nain 11,180. Apoiu ida-nee hatudu katak krusial iha tempu kalamidade nian, hodi fo benefísiu ba família 129 neebe afetadu husi efeitu mudansa klimatika no dezastre natural sira, hanesan inundasaun, rai-halai no ahi han rai.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: DOmingas Gomes







