TL Nia Adezaun Ba ASEAN Nuudar Objetivu Estratejiku Nasional

Bandeira nasaun sira neebe tama ba ASEAN (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Timor Leste nia adezaun ba ASEAN nuudar objetivu nasional ba tempu naruk neebe ezije kompromisu signifikativu no aplikasaun ba diplomasia ida neebe kriterioza no estratejika.

Kestaun nee hatoo husi Prezidente Republika, Jose Ramos Horta liu husi diskursu iha abertura solene sesaun da III legislativa ba dala VI iha Parlamentu Nasional, Segunda (15/09/2025).

“Kooperasaun Internasional no Parseria Estratejiku sira, Timor-Leste nia adezaun tomak iha ASEAN nuudar objetivu estratejiku nasional ba tempu naruk, neebe ezije kompromisu signifikativu no aplikasaun ba diplomasia ida neebe kriterioza no estratejika. Integrasaun tomak iha ASEAN implika, mos, katak ita asume ho responsabilidade kompromisu no enkargu sira neebe mosu hosi ida-nee,” dehan PR Horta.

Prezidente Republika hatete iha kontestu ida-nee, apoiu hosi nasaun belun sira sai folin-boot entre sira, nasaun maun-alin sira hosi ASEAN, Australia, Nova Zelandia, Brazil, Xina, Koreia- Sul, Estadus Unidus, Índia, Japaun, Portugal, Uniaun Europeia, no nasaun sira hosi Komunidade hosi Nasaun sira ho Lian Portuges (CPLP).

“Ho Estadu-membru sira CPLP nian, ita fahe lasu istoriku sira, afinidade linguístika no kultural sira neebe halibur ita iha amizade fraterna no duradoura, bazeia ba valor komun sira no vizaun solidaria kooperasaun nian. Ho adezaun tomak Timor-Leste nian iha ASEAN, loke oportunidade foun ba estabelesimentu investimentu estratejiku no parseria kooperasaun neebe bele koloka ita-nia nasaun nuudar plataforma privilejiada ba entrada, armazenamentu no distribuisaun produtu sira husi CPLP hanesan odamatan tama nian ba rejiaun Azia-Pasífiku,” dehan PR Horta.

Xefe Estadu hatutan Iha tempu hanesan, Timor Leste kontinua hametin relasaun metin ho Grupu Nasaun sira g7+, iha-neebe Timor-Leste halao ona knaar ativu no lideransa hodi promove pas, estabilidade no dezenvolvimentu sustentavel.

Haklean liutan kooperasaun nee esensial atu konsolida Timor-Leste nia kredibilidade nuudar parseiru ida neebe respeitavel no konfiavel, neebe bele kumpre ho responsabilidade ninia kompromisu rejional no internasional sira.

“ Ita-nia polítika esterna fo prioridade estratejikamente ba relasaun sira ho nasaun sira neebe jeografikamente besik, hanesan Republika Indonezia, Australia, Nova Zelandia no Estadu sira Sudeste Aziatiku nian, ho objetivu atu hametin integrasaun ekonomika no komersial, no mos kooperasaun iha area sira Defeza no Seguransa nian, inklui seguransa marítima. Atensaun espesial fo ba kooperasaun sub-rejional ho provínsia sira iha leste Indonezia nian, liuliu Nusa Tenggara Timur, no ho Territoriu Norte no Australia Osidental, hodi promove dezenvolvimentu komersiu nian, mobilidade ema no sasan sira-nian, no konetividade marítima no aerea. Ami agradese liuliu ba apoiu Japaun nian, liuliu iha setor infraestrutura nian, no mos parseria jeneroza hosi Republika Koreia, neebe simu ho fuan traballador timoroan sira no loke nia merkadu traballu, ho espetativa atu aumenta kuota empregu nian,” katak Horta.

PR Horta rekonese papel sentral Republika Popular Xina nian iha promosaun pas no estabilidade global. hakarak kontinua hametin kooperasaun bilateral ho Xina, liuliu iha setor sira agrikultura nian, industria kiik sira, komersiu, teknolojia foun sira informasaun nian, intelijensia artifisial no infraestrutura sira, neebe sempre bazeia ba dialogu, respeitu ba malu, no igualdade soberana.

Nunee mos TL nia bilateral ho índia habelar liutan, tuir vizita ba Estadu Gujarat no vizita Sua Exelensia Prezidente India nian mai Timor-Leste. India, nasaun milenar ida, neebe ohin loron iha populasaun boot liu iha mundu no afirma nia-an nuudar demokrasia global bot liu, hanesan mos potensia ekonomika emerjente, agora dadaun okupa pozisaun dala-4 entre ekonomia mundial sira neebe boot liu.

Alende nee Adezaun plena iha ASEAN simboliza realizasaun mehi nasional koletivu, neebe mai reforsa vizaun komunidade rejional ida neebe unida, koeza, estavel, solidaria no haree ba futuru. Reafirma kompromisu atu promove dame, unidade no estabilidade iha rejiaun aselera kreximentu ekonomiku sustentavel, no mos modernizasaun no dijitalizasaun nasaun nian avansa tranzisaun enerjetika ba fonte renovavel sira, hodi rezolve dezafiu sira hosi mudansa klimatika; kontribui ativamente ba realizasaun Vizaun 2045 ASEAN nian, hametin armonia no kooperasaun rejional; haburas fraternidade, komprensaun no konvivensia pasífika entre Estadu- membru sira, promove ASEAN nuudar plataforma ba dialogu entre potensia boot sira, laos palku ba rivalidade apoia solusaun pasífika ba rezolusaun konflitu entre Estadu-membru sira no promove ho ativu diplomasia preventiva, neebe bele antesipa tensaun sira no haburas dialogu konstrutivu hodi prevene eklosaun krize sira.

Integrasaun tomak iha ASEAN sei permite Timor-Leste hetan benefísiu hosi interkambiu esperiensia sira, dezenvolvimentu kapasidade institusional no teknika sira, no kooperasaun estratejika neebe sei kontribui ba prosperidade, estabilidade no reziliensia ita-nia rain nian.

Momentu istoriku ida-nee reforsa konviksaun katak Timor-Leste nia futuru hela ho nia vizinu Sudeste Aziatiku sira, ho sira neebe sempre fahe ligasaun klean no destinu komun.

Jornalista: Emerenciana Pinto

Editor: Xisto Mendonca

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *