Expedito Husu Sidadaun Uza Media Sosial ho Diak, la Saudavel Hamosu Problema

Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Expedito Loro Dias Ximenes. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Expedito Loro Dias Ximenes husu sidadaun hotu uza media sosial ho diak, se uza la saudavel bele kria problema iha sosiedade.

Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Expedito Loro Dias Ximenes hatoo kestaun nee ba jornalista sira, bainhira remata halo abertura seminariu ho topiku literasia media neebe organiza husi Uniaun Profisaun Jornalista Timor Leste (UPJTL) iha Salaun STAE Manatutu, Sesta (19/09/2025).

Sekretariu Estadu hatete, sente haksolok, tanba estudante sira husi eskola barak neebe iha Manatutu partisipa hotu, nunee sira bele iha konhesimentu diak liu tan oinsa mak uza media sosial.

“Tanba ita hotu hatene media sosial oras nee ho avansu tekonolojia, erra dijital oras nee daudaun ema hotu-hotu uza media sosial ba iha komunikasaun loro-loron nian, dala barak balun uza media sosial ladun diak, ladun saudavel, entaun bele kria problema dezentendimentu iha sosiedade entre ema ho ema, mak governu haree katak presiza fo literasia dijital no mediatika ba iha joven sira futuru nasaun neebe ohin halo iha Manatuto. Verifika faktus nee bainhira simu informasaun ruma neebe liu husi media sosial, molok fahe tutan ba ema seluk presiza verifika took informasaun neebe simu nee loos duni ka lae, keta halo isu ka rumoris deit bele estraga relasaun balun entre ema ho ema,” dehan Expedito.

Sekretariu Estadu husu joven molok atu simu informasaun ruma husi media sosial, husi status neebe ema posting iha plataforma ruma, buka cek lai faktus nee loos ka lae, molok atu fahe.

“Tanba nee, se lae ita simu informasaun la loos, tanba ita la cek faktus neebe iha entaun ita fahe, bele aumenta tan dezentendimentu boot iha sosiedade, tanba nee mak joven sira presiza hatene oinsa mak verifika ka cek faktus neebe iha. Artifisial Intelejensia nee sistematiku teknolojia foun ida neebe mosu, ida nee mos sai hanesan preokupasaun ba ita, liu-liu ba alin joven sira. Tanba bainhira ita uza Artifisial Intelejensia nee ho diak, nia bele lori nia hoax, lori mos facknews ba ita. Tanba nee mak iha enkontru sira hanesan nee hau sempre koalia mos vantajen ho dez-vantajen, bainhira ita uza Artifisial Intelejensia.

Tanba Artifisial Intelejensia nee sistema tekonolojia foun ida neebe mosu, nia bele ajuda ita liu-liu alin estudante sira bele uza atu buka materia, durante nee uza husi google, ho Artifisial Intelejensia nia lalais liu. Nia bele identifika problema, fo mos solusaun ba problema.

Bainhira uza Artifisial Intelejensia nee ho diak mak nia bele ajuda rezolve problema. Bainhira pasa informasaun ruma presiza cek didiak faktus.

“Hau mos ohin husu ba joven sira atu bele uza Artifisial Intelejensia nee ho diak, labele uza tanba deit ita buka lalais, maibe husu mos tenke lee, koalia, rona no haree barak nunee ita labele derepenti liu boot ba Artifisial Intelejensia maibe mos kualidade ita nia moris nee depende ba ita nia kualidade atu bele domina sosiedade, domina ambiente neebe iha. Labele Artifisial Intelejensia mak domina fali ita, ita sai baruk ten, bainhira ita la lee no la estuda barak,” katak nia.

Nunee mos Prezidente UPJTL, Horacio Babo hatete, sira mos fahe informasaun ba estudante no juventude sira oinsa bele utiliza media sosial ho lo-loos, labele uza hodi insulta malu.

“Tanba dala ruma espalha informasaun falsa sira nee, liu-liu grupu arte marsiais sira dala ruma insulta malu iha media sosial, entaun ami nia alvu mos ba grupu arte marsiais sira katak sira bele utiliza media sosial nee. Maibe utiliza ba buat neebe diak no labele utiliza media sosial nee ba aspetu sira neebe la diak ba komunidade. Tanba ita hotu hatene media sosial nee laos dehan la diak, media sosial nee iha diak no la diak,” dehan Prezidente UPJTL.

Prezidente UPJTL dehan, media sosial nia diak mak bele hetan informasaun, bele fahe informasaun, publiku buat ruma, dala ruma tempu agora mos bele sai hanesan fatin ba rai dokumentu balun.

“Maibe iha nia la diak mak ida nee, informasaun diak ka aat nee ba hotu, dala ruma ema sisi deve mos iha media sosial, dala ruma ema nia problema pesoal uma laran nian mos sira tau iha media sosial. Iha kontestu dezenvolvimentu dala ruma ema uza media sosial nee hodi espalha informasaun falsu, informasaun iresponsabilidade nee barak loos iha media sosial. Tanba ida nee mak ho formasaun, seminariu sira hanesan nee tulun ema nunee verifika didiak lai informasaun sira,” katak nia.

Nia hatete, informasaun neebe espalha iha media sosial presiza verifika didiak, tanba dala ruma informasaun neebe ema konsumu, la verifika too ikus mai hamosu buat neebe la diak ba ema, entaun utiliza media sosial nee ho diak no responsabilidade.

Jornalista: Emerenciana Pinto
Editor: Xisto Mendonça

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *