OEKUSI, STLTIMORLESTE.com – Ministeriu Saude (MS) rejistu labarik tinan 5 afeitadu virus HIV, neebe 5% husi dadus komulativu 2,400 husi tinan 2003 too 2025.
Prezidente Instutisaun Nasional Kombate HIV-SIDA (INCSIDA), Daniel Marcal dehan, dadus nasional neebe MS rejistu husi 2003 too Julu 2025 sidadaun neebe infetadu HIV 2,400. Husi numeru komulativu nee pasiente ho idade tinan 5 mai kraik hamutuk 5% hetan infeksaun HIV. Labarik hirak nee infektadu HIV, tanba hadaet husi inan no aman neebe positivu HIV, maibe la halo tratamentu.
“Tanba hadaet husi aman depois hadaet ba inan, depois inan neebe isin rua lahatene nia status HIV, depois inan fulan ida rua tolu too atu partus mak foin hatene katak, inan isin rua nee iha ona virus HIV, entaun oan nee posibilidade boot tebes, tanba mai husi inan neebe positivu HIV neebe la halo tratamentu. Nee risku tebes ba oan sira hanesan, tanba nee mak ema kuandu kona ona HIV nee kona ba, maibe nia tenke halo tratamentu,” dehan Prezidente INCSIDA nee ba jornalista sira Suku Bobocasse, Regiaun Administrative Especial Oe-Cusse Ambeno, Sub-Regiaun Pante Macassar, Tersa (23/09/2025).
Nia hatete, hanesan aman kona ona HIV, presiza hatene status HIV para hemu aimoruk. Bainhira kuandu hemu aimoruk ativu, para labele transmite ba nia ferik oan. Sei karik nia ferik oan mos kona HIV no hemu aimoruk, nia sei la hadaet ba nia oan.
“Ita haree labarik tinan mai kraik mos kona HIV, tanba inan aman la halo tratamentu no hemu aimoruk,” nia tenik.
Iha fatin hanesan Diretora Nasional Promosaun Prevensaun no Komunikasaun INSCIDA, Angelica Soares da Costa Oliveira informa, atu redus tranmisaun HIV ba labarik inan no aman infetadu HIV tenke hakbesik aan ba fasilidade saude, nunee bele hetan tratamentu.
Nia koalia, wainhira pasiente positivu HIV halo tratamentu hodi konsume aimoruk ARV bele redus virus HIV ba ema seluk.
“Transmisaun inan ba oan nee husi dalan tolu durante bebe iha inan nian kabun. Durante partus no durante fo susu, nee maka inan neebe isin rua ba sentru saude bainbain ema bolu K 1, sira halo kedas tes ran para hatene inan nia status HIV. Ita detekta antes kedas para inan nee status positivu HIV karik ita halo prevensaun antes, para oan nee bele salva husi virus HIV,” nia informa.
Nia tenik, maibe dala barak inan isin rua sira ba sentru saude nee ba iha K 4, nee kunjungan ikus nian, nee inan atu partus mak foin ba.
Joranalista: Jeniche da Costa
Editor: Xisto Mendonça







