Konselhu Ministru Aprova Proposta OJE 2026 Biliaun US$ 2,291

Reuniaun Konselhu Ministru. (Foto: Media GPM)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Konsellu Ministru aprova proposta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2026 neebe aprezenta husi Ministra Finansa, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ho total konsolidadu biliaun US$ 2,291.

“Orsamentu prevee biliaun US$ 2,215 ba Administrasaun Sentral no milhaun US$ 60 ba Rejiaun Administrativa Espesial Oekusi-Ambeno (RAEOA), neebe milhaun US$ 30 koresponde ba reseita rasik. Seguransa Sosial iha orsamentu hamutuk milhaun US$ 170, neebe millaun US$ 46 mai husi reseita rasik,” haktuir nota komunikadu imprensa neebe STL asesu husi Governu, Tersa nee (30/09/2025).

Proposta Orsamentu Estadu 2026 kontinua estratejia Governu Konstitusional da-IX no Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2011-2030, hodi kanaliza rekursu sira hodi hametin kapital sosial, investe iha infraestrutura, diversifika ekonomia no hametin governasaun diak.

Kona-ba perspetiva makroekonomika ba 2026, Governu projeta kresimentu PIB 4,5%, neebe hetan apoiu husi aumentu iha konsumu privadu no investimentu publiku, no inflasaun media anual neebe estabiliza besik 1,2%, hafoin tuun ba 0,5% iha 2025.

Entre medida orsamental prinsipal sira, tuir mai nee destaka: Setor sosial US$ 74.2 milhoens ba saude (inklui US$ 55.9 milhoens ba kuidadu saude primariu no US$ 4.5 milhoens ba reabilitasaun no konstospitalhospital), US$ 35.8 mihoens ba edukasaun (ho reforsu ba Programa Merenda Eskolar, konstrusaun no reabilitasaun ba sala-de-aula, reforma kurríkulu, no formasaun ba profesor sira), US$18.4 milhoens (neebe ba protesaun sosial). US$ 170 milhoens ba Seguransa Sosial no US$10.4 milhoens ba programa Bolsa da Mae ba asistensia infansia nian.

Setor infraestrutura US$ 436 milhaun ba kapital dezenvolvimentu, ho US$ 300 milhaun aloka ba fundu infraestrutura, US$ 107 milhaun ba dotasaun ministerial sira, no US$ 29 milhaun ba munisipiu sira. Inklui mos US$ 223.4 milhaun ba enerjia (ba espansaun no modernizasaun rede eletrika nasional, estudu sira ba infraestrutura petrolífera, no dezenvolvimentu projetu Tasi Mane) no US$ 20.2 milhaun ba agrikultura (ba reabilitasaun sistema irigasaun no medida sira hodi promove aumentu produtividade agríkola no mekanizasaun).

Setor Ekonomiku: US$32.1 milhaun atu apoia empreza no kooperativa mikro, kiik no médiu no promove esportasaun no kualidade produtu; US$ 4.3 milhaun atu apoia medida sira iha area komersiu no industria nian, partikularmente ba hametin lojístika, promove investimentu estranjeiru, no sustentabilidade industrial; US$104.7 milhoens ba setor petroliferu, inklui esplorasaun ba bloku foun petroleu no mineral sira, estudus ba projetu Tasi Mane, no dezenvolvimentu petroliferu; US$ 5.2 milhaun ba kriasaun sentru turizmu sira hodi apoia Programa Nasional ba Promosaun.

Setor Institusional no Governasaun Diak: US$ 12,7 milhoens hein atu hametin diplomasia no garante kumprimentu ba rekizitu adezaun ba ASEAN; US$ milhaun 16,2 atu hametin setor justisa; US$ 37.1 milhaun atu apoia prosesu desentralizasaun no modernizasaun jestaun finanseira publika; no US$ 6.2 milhaun ba reforma funsaun publika no formasaun ba funsionariu sira.

Ho proposta nee, Governu buka atu garante implementasaun sustentavel ba ninia polítika públika sira, konsolida integrasaun rejional, no promove dezenvolvimentu inkluzivu, hodi prepara nasaun nee ba dezafiu ekonómiku no sosial tinan lima oin mai.

Jornalista: Alberto Menezes
Editor: Xisto Mendonça

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *