Tasi-Tolu Sai Fatin Relijiozu no Istoriku, la Merese Harii Estadiun

Peskizador AJAR, Inocencio de Jesus Xavier. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Tasi-Tolu sai fatin relijiozu tanba Sua Santidade Papa João Paulo II no Sua Santidade Papa Francisco misa iha fatin neeba, no fatin neeba mos fatin istoriku, tanba proklama Timor Leste nia independensia iha 20 Maiu 2002. Tanba nee la merese harii estadiun iha fatin neeba.

Kestaun nee hatoo husi Peskizador Asia Justisa and Rights, Inocencio de Jesus Xavier ba jornalista STL iha nia knaar fatin, Farol, Díli, Segunda (06/10/2025).

Nia dehan, rai Tasi Tolu planu husi Federasaun Footbal Timor Leste deside tiha ona ho Ministeriu Juventude no Desportu deside tasi tolu mak sai hanesan fatin ba dezenvolvimentu setor desportu, Iha Timor Leste nuudar estandar atu prense FIFA nia ejijensia rai ida nee iha sitiu tolu sitiu ida mak vizita sua santidade Papa Joao Paulo II, iha 12 Outubru 1989 marka mos manifestasaun dahuluk ba Timor oan nee prezerva nuudar siklu istoriku no relijiozu, no CNC mos taka ona plaka iha neeba tuir dekretu lei fatin nee tama iha fatin istoria. Hanesan mos uma adat Tasi tolu bele troka nia natais maibe arketura no nia dezenu nafatin.

Nunee mos iha tinan kotuk Sua santidade Amu Papa Francisco mai halo mos misa ho sarani iha Timor Leste iha Tasi Tolu, entaun fatin nee sai ona fatin siktus reliziosu agora lori tan kampu ba iha neeba oinsa.

“Hau haree Rpiskopal hasai ona estigmentu ida iha media katak Igreza la autoriza atu loke kampu Footbal iha neeba, emGovernu bele halo fali ezercicio seluk planu B, iha rai sira iha Metinaro, Hera, bele utiliza fali ba estadiu Footbal nia tanba saida labele,” dehan Inocêncio.

Rai estadu iha Hera Metinaro tuir nia barak Governu bele konfirma ho Teras no Propriedade no Ministeriu Justisa, atu bele ho pedidu husi FIFA no Ministeriu Joventude no desportu atu bele hatudu fali fatin seluk sai hanesan planu B atu konstrui estadiun.

Koalia hanesan ema sidadaun baibain fatin Tasi-Tolu la merese atu harii fali estadiun Football, tanba fatin nee sai ona fatin istoriku Timor Leste nin.

“Hanesan sidadaun babain nia haree fatin nee la pas atu konstrui dezenvolvimentu Footbal iha tasi tolu, Tanba hanesan ita hatene maioria Timor Leste ema katoliku, Amo Francisco nia liafuan neebe hatete katak Que a Vossa Fe seza Vossa Cultura, religaun nee hanesan forma ba kultura Timor oan nia fatin nee nuudar altar lulik ida no ita labele lori fali atividade seluk atu estraga fali buat neebe destaka ona iha neeba,” dehan peskizador AJAR nee.

Aleinde nee sidadaun neebe mak hela iha Tasi tolu mos oras nee dadaun fo ona markasaun atu bele husik hela, no komunidade mos hein bainhira mak Governu bele muda sai.

Rai tasi tolu iha 2002 Prezidente Republika, Jose Ramos Horta hakerek karta ida iha Governu trazitoriu husu ba rai nain fo autoriza hodi fo rai nee uza upacara 20 maiu 2002 loron Restauransaun indepedensia, no rai nee mos igreza halo tan kapela ida iha tasi tolu rai nee entrega husi rai nain, no dokumentus nee iha hela diosege Dili no sidadaun sira iha Likisa, Ulmera mos iha dokumentus balun tanba ema barak haree husi liur hanoin rai nee estadu nia maibe komunidade balun neebe hela iha neeba sira uma lisan no rate antigun hakoi iha neeba sira mos iha surat tanba nee buat hotu iha hela prosesu nia laran.

“Neebe ba hau tasi tolu la pas hau nia sujestaun nee bele ba fali Metinaro, Hera, para espansaun sidade nee ba dook labele konsentradu deit iha Dili,” dehan Inocencio.

Nunee mos Prezidente Konferensia Episkopal Timorense CET no Bispu Dioseze Maliana, Dom Norberto do Amaral mos deklara ba media katak, la konkorda ho politika Governu nian neebe atu harii estadium Footbal iha Tasi Tolu, sei halakon sitiu istoriku tolu neebe importante.

Dom Norberto esplika katak, fatin istoriku iha Tasi Tolu mak restaura indepedensia Timor Leste nia no sua santidade Joao Paulo II no Sua santidade Papa Francisco mos vizita, hodi halo misa ho sarani Timor Leste pontu tolu nee mak importante sai nuudar sosiedade katolika.

“Ita hatene katak Tasi Tolu sai ona hanesan fatin sagrada neebe ita hatudu ona, identidade nuudar nasaun nia entau ita presiza identidade nee,” dehan Dom Norberto.

Nunee mos Ministru Justisa, Sergio Hornai hatete, Tasi Tolu dominiu provadu estadu, tenke iha klareza ida lolos rai nee dominiu privadu estadu tuir lei numeru 13/2017 iha neeba artigu define klaru artigu nunu artigu oitavu lei nee koalia kona-ba ida nee rai dominiu estadu no rai neebe dominiu publiku estadu, konsente ba ida neeba, lakohi atu bele rai nee sai hanesan terenu ba liur presiza dezenvolve objetu nee, atu bele kontrubui ba sosiedade ida ida dinamika tenke prezerva buat balun iha neeba kontein buat balun kultura, Politika, ekonomika, religioza buat sira nee hotu halo komplikasaun ida ke diak la fo perturvasaun ba beleza ka destrui beleza iha Ambiental nee rasik.

Ministru nee hatete, nia nuudar Jurista labele haree ida nee maibe ema neebe iha kbiit haree hodi bele fo sira nia paraser.

Maski rai estadu maibe rai Tasi Tolu hanesan fatin istorika restaura indepedensia 2002 iha tasi tolu nomos fatin nee papa nain rua vizita iha fatin nee, ikus Governu planu halo fali estadiu hatan ba kestaun nee Ministru hatete Governu konsidera hotu opinaun sira nee.

“Ita konsidera nafatin, ita sosiedade nee dinamika liu neste momentu rai sira nee jere husi Governu ka estadu, Governu hanesan estadu hamriik atu bele halo jestaun ba iha teras tetu ba sirkuntasia hotu entidade hotu nia preokupasaun hili ida neebe mak terbaik ba ita nia komunidade ita nia sosiedade para labele iha konflitu ida nee mak esensial liu,” katak Ministru nee.

Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora:Carme Ximenes

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *