DILI, STLTIMORLESTE.com – Politika atu estabelese fatin trabalhador seksual komersial ida laos solusaun ba prevene ka rezolve moras HIV Sida iha rai laran.
Kestaun nee hatoo husi Diretor Ezekutivu Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araujo ba jornalista sira iha knaar fatin Farol, Tersa (07/10/2025).
Tanba tuir HAK nia haree polítika ida mai husi INSCIDA atu kria fatin trabalhador seksual, komersial ida nee hanoin la rezolve buat ida HIV/SIDA.
“Hau hanoin ida atu loke fatin trabalhador seksual komersial nee, sei laiha diferente loke fatin prostitusaun nian, serake ida nee mak ita dehan atu prevene ba HIV/SIDA,” dehan Feliciano.
Maibe nia sujere INSCIDA presiza halao sosializasaun, sensibilizasaun Kona-ba impaktu husi relasaun livre nee. Tanba dala barak koalia kondom prevensaun nee iha modelu oi-oin.
Tanba durante nee INCIDA ninia ezistensia kleur ona, ema barak lamenta tebe-tebes tanba instituisaun ida nee iha maibe dadus ba iha HIV/SIDA ninian nee sae bei-beik. agora presiza buka tuir ona ninia problema nee iha neebe, ninia abut nee uitoan neebe, serake nafatin hela deit ho buat kampana nee ka halo buat ida hanesan kontrola liu-liu fronteira sira.
Antes nee Prezidente INSCIDA, Daniel Marcal hatete, Institutu Nasional Kombatentes HVI-SIDA sei halo esforsu no koalia ho parte relevante sira liu-liu hanesan Igreja, atu oinsa bele iha konseptu ida tanba HIV no perigozu ba ema nia vida.
Nia hatete, sira sei halo esforsu makas koalia ho autoridade liu-liu parte autoridade Rejiaun sira tanba timor iha rejiaun liman, hanesan Katolika,Prostentantes, Hidu, Budak no Islam, kordena hela sira nia hanoin halo nusa tan iha konseptu ida hanesan nee.
“Se ita hotu husik deit sexu livre hanesan ita dehan sexu livre nee diak, se ita halo fatin ba sira nee ema publiku nia hanoin nee dehan katak sexu livre nee diak, estadu ba prepara fali fatin ba sira, maibe lao hanoin hanesan nee justu ita husik livre hanesan nee perigozo liu,”dehan Daniel.
Tanba nee nia dehan, lokaliza tiha para bele hetan kontrolu husi parte moral nian, ema balu tama iha fatin ka lokalizaun sira hanesan, mai nia iha konsiensia.
Kazu nee halo nusa ema Timor nee bainhira nee halo nusa neebe laos INSCIDA nia planu, maibe tanba preokupasaun husi komunidade. Ida-nee parte ida para prevene HIV, nee so regula atividade livre nee , hanesan rai seluk, hanaran nasaun seluk regula, Timor la regula nee, dehan buat la diak husik hela deit nee livre hela deit hanesan nee perigu tebes.
Atu harii fatin Prostituisaun nee laos hotu-hotu, maibe atu minimiza deit transmisaun HIV no hakarak tau hamutuk tiha ema sira nia mak halao vida livre nee atu nunee sira husi saude mos bele kontrola.
“Ita bele miniza atividade sexu livre nee ita regula mos no minimiza mos transmisaun HIV, tanba sa se ita sentraliza tiha ema sira neebe halao vida livre iha fatin ida nee para saude mos kontrola, tanba ema fasil atu kontrola iha lei balu para regula sira nia lalaok nee, neebe ita reduz buat balu maibe se lae ema hanoin too halo buat nee arbiru deit pois ita-nia kondisaun iha Timor laran nee imi haree iha uma ida neeba deskansa oras ida no oras nee halo saida,” nia informa.
Daniel haktuir, INSCIDA koalia hotu ho parte relevante sira hanesan Igreja, maibe solusaun nee tanba balu seidauk fiar aan katak, atividade livre nee iha Timor Leste la iha.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Carme Ximenes







