PR Kondekora Titulu Postu Kolar Orden TL ba Jornalista Neebe Mate Funu Laran

Foto: Media PR

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta kondekora titulu Postuma Kolar Orden Timor Leste nian ba Jornalista Nasional no Internasional neebe mate iha luta ba ukun rasik aan.

Tuir komunikadu neebe STL asesu husi media PR, Sesta (17/10/2025) hatete, Orden Timor-Leste nian mak nasaun nia onra aas liu, neebe fo ba indivíduu sira neebe halao ona servisu esepsional no meritoriu ba nasaun nee. Kondekorasaun postuma ida nee rekonhese katak jornalista sira nee nia servisu ho aten-barani sai hanesan instrumental hodi lori povu Timor-Leste nia susar ba mundu nia atensaun.

Tuir Dekretu Prezidente Republika Nu. 102/2025: titlu postumu Kolar Orden Timor-Leste nian kondekora ba Gary Cunningham, uudar jornalista ida neebe moris iha Nova Zelandia no operador kamara nian ba kanal 7 Melbourne nian. Moris iha loron 27 fulan-Outubru tinan 1947, iha Wellington, Nova Zelandia, nia iha tinan 27 bainhira nia mate iha Balibo iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975. Tony Stewart uudarjornalista australianu no tekniku lian nian ba kanal 7 Melbourne nian. Nia mak joven liu hosi grupu, mate iha Balibo ho tinan 21 iha loron 16 fulan-outubru tinan 1975. Malcolm Rennie uudar jornalista no reporter britaniku ida ba kanal 9, neebe bazeia iha Sydney, Australia. Nia mate iha Balibo iha 16 Outubru 1975, ho idade 29 anos. Brian Peters uudar jornalista britaniku no operador kamara nian ba Sydney nia kanal 9.. Nia iha tinan 26 bainhira nia mate hamutuk ho ninia kolega sira iha Balibo iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975.

Francisco Borja da Costa nuudar poeta no jornalista, nia hakerek hino revolusionariu Foho Ramelau no Timor Leste nia hino nasional, Patria. Nia mate husi forsa Indonezia sira durante invazaun Dili iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975, ho idade 29.

Kamal Bin Ahmed Bamadhaj nuudar estudante Nova Zelandia-Malazia no ativista direitus umanus, husi New South Wales in Sydney. Nia mak sidadaun estranjeiru uniku neebe mate iha masakre Santa Cruz 1991 iha Dili. Nia idade 21 anos.

Bernardinho Joaquim Afonso Guterres Berekai nuudar ativista rezistensia no jornalista ba Radiu FM Matebian Lian, nia uza ninia transmisaun radiu hodi mobiliza ba referendum 1999 nian. Nia hetan tiru no mate husi polísia Indonezia foin loron haat antes votasaun, sai hanesan símbolu internasional ba violasaun direitus umanus iha Timor Leste.

Sander Thoenes, jornalista Olandes ba Jornal Financial Times, nia hetan atribuisaun atu hatoo relatoriu kona-ba misaun pas INTERFET nian iha Dili. Nia mate husi soldadu Indonezia sira neebe halai iha 21 Setembru 1999.

Agus Mulyawan nuudar jornalista Indonezia ida; nia dedika nia serbisu hodi halo kobertura ba Timor-Leste. Nia hetan oho hosi milísia iha loron 25 fulan-setembru tinan 1999, bainhira nia dokumenta hela istoria sira kona-ba gerrilleiru no líder FALINTIL sira.

Tuir Dekretu Prezidente Republika No. 25/2014, Prezidente Ramos-Horta kondekora ona titlu postumu Kolar Orden Timor-Leste nian ba:
Greg Shackleton nuudar jornalista no reporter australianu ida ba kanal 7 neebe bazeia iha Melbourne. Moris iha loron 24 fulan-agostu tinan 1946, iha Brisbane, Australia, nia mate iha aldeia Balibo iha Timor-Leste ho tinan 29 iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975.

Roger East nuudar jornalista Australianu ida; nia halo viajen ba Timor hodi investiga kona-ba oho ema Balibo Five no ko-funda Ajensia Notisioza Timor Lorosae. Nia mak reporter estranjeiru uniku neebe hela iha Dili no hetan ezekusaun hosi forsa Indonezia sira durante invazaun iha loron 8 fulan-Dezembru tinan 1975.

Hodi marka aniversariu solene, ida nee, Prezidente Ramos-Horta hateten katak, Trajedia Balibo nafatin sai hanesan símbolu ida ba jornalista sira nia sakrifísiu iha zona konflitu no ba luta kontínuu ba responsabilidade no justisa ba kríme funu nian. Ita hatoo rekonesimentu ba família sira, ativista sira, no governu, tanba kontinua hodi hanoin kona-ba Balibo Lima nia memoria, hodi fo onra ba sira hanesan martir nasional.

Prezidente hatutan tan katak, Ita rekonese papel importante jornalista sira seluk nian neebe, ho korajen, profisionalizmu, no ho sentidu umanidade neebe klean, dedika sira-nia an tomak hodi hatoo ba mundu kona-ba povu Timor nia luta ba liberdade no autodeterminasaun. Sira-nia relatoriu no sasin sira kontribui ba hasae konxiensia internasional kona-ba injustisa sira neebe Timor-Leste hasoru, nunee sai ona parte ida neebe la bele haluha husi ita-nia istoria rezistensia no harii nasaun.

Serimonia Honra nee nuudar parte sentral husi Timor-Leste nia komemorasaun ba tinan 50 Trajedia Balibo no Loron Nasional Liberdade Imprensa nian, hodi garante katak memoria no kontribuisaun husi jornalista sira nee konsagra ba nafatin iha konxiensia nasional.

Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Carme Ximenes

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *