Projetu Barak Lao iha Dili no Munisipiu, Kuaze Laiha Kuadru Avizu

Diretor Ezekutivu husi FONGTIL, Valentim da Costa Pinto "Coco". (Foto: STL/EST 1)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Sosiedade sivil liu husi Forum Organizasaun Naun Govermental Timor Leste (FONGTIL) nota projetu barak lao iha Dili no munisípiu kuaze laiha kuadru avizu, tanba nee Komisaun Anti Korupsaun (KAK) halo monitorizasaun no halo investigasaun, tanba projetu hirak nee deskonfia la liu husi prosesu tenderizasaun.

Diretor Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto dehan, hanesan projetu nain lo-loos Governu tenke halo ninia prosesu nee ho diak, nakloke atu bele hetan partisipasaun mai husi sosiedade.

“Projetu neebe laiha kuadru ruma, ita deskonfia la liu husi prosesu tenderizasaun. Se mak indika nia kaer projetu nee, ami permite tebes instituisaun KAK, Provedor Direitus Umanus no Justisa (PDHJ) no Institutu Gestaun Ekipamentu (IGE) lo-loos tenke halo investigasaun hodi bele haree serteja,” dehan nia ba jornalista iha nia knaar fatin Kaikoli, Kuarta (22/10/2025).

Diretor nee dehan, ema hotu nia hakarak buat hotu tenke nakloke, sasan estadu nian neebe iha ema hotu iha hanoin pertense atu labele estraga, tenke uza ho didiak asegura too iha tempu naruk. Se lae halo deit projetu ida laiha kualidade, gasta osan milhaun ba milhaun ninia manutensaun laiha, rezultadu sira la sukat ida nee hanesan soe osan.

Nia hatete, iha sasan barak nota, ezemplu estrada sae ba subaun ema monta espelu sira iha dalan ema sobu lakon hotu, mas laiha autoridade ida atu dehan tanba sa sasan sira nee hetan estragus, sira laiha avizu ruma oinsa mak atu asegura sasan estadu nian.

Nia katak, nunee infraestrutura klaru iha mudansa oituan. Governu promove projetu barak iha Dili no kapital, munisípiu sira lao barak, maibe tenke asegura ninia transparansia no akuntabilidade tenke lao. Projetu sira lao se mak halo, Governu tenke haree projetu nee lao tenke iha kuadru avizu ruma, mas realidade hatudu projetu lao barak laiha kuadru atu ema bele hatene se mak kaer projetu nee. Projetu nee halo ba fulan hira, bainhira mak termina, neim iha konfirmadu, kompanhia halo deit, laos atu rejeita ninia kualidade fiziku, maibe ninia prosesu nee tenke loos, nunee bele asegura ninia sustetabilidade, ema hotu-hotu tenke sai pertense ba rezultadu sira neebe halo.

Tanba nee projetu sira nee tenke prienxe prinsipiu boa governasaun, nee katak husu partisipasaun sidadaun sira nee laos atu konsidera hanesan benifisiariu deit, maibe tenke promove sira sai hanesan nain ba projetu sira. Maibe buat ruma neebe permite ema halo, nunee ema hatene mak kuadru avizu nee iha ema bele hatene sè mak halo estrada ida nee, ho montante osan hira, hahu husi fulan ida nee termina sa fulan, kompaña tenke tauk nunee sosiadade nee kontinua hatoo ninia partisipasaun, hodi kontrola no tau matan.

Tanba projetu hirak nee ema haree hetan mak ninia fiziku mas la hatene sè mak halo, projetu lao too tiha ona tinan tolu ba tinan haat mòs la finaliza hela deit.

Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Domingas Gomes

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *