DILI, STLTIMORLESTE.com – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hatete dada Greater Sunrise mai Timor Leste (TL) la fasil, presiza esforsu makaas.
Xefe Governu hatoo kestaun nee ba jornalista sira, bainhira remata halo enkontru semanal ho Prezidente Republika, Jose Ramos Horta iha Palasiu Prezidensial, Nicolau Lobato, Bairo Pite, Dili, Kinta (30/10/2025).
“Ami presiza hela kareta ida para ita dada mai, hanoin katak buat nee simples ka? Ita tenke esforsu, esforsu, esforsu, kuandu problema sira nee kona-ba osan nee ita tenke buka oin nusa,, uluk hau koalia tiha ona, lo-loos komisaun ONU nia konselhu obrigatoriu obriga Australia ba tuur iha neeba, tanba Australia ses aan tiha husi anglus iha artigu ida dehan katak iha problema entre rai rua kona-ba Fronteira lori mai tribunal seluk lakonhese tiha, la rekonhese ami la ba,” dehan PM, Xanana.
Primeiru Ministru hatete, sorte advogadu Timor nia estuda didiak buat sira nee kria komisaun konsiliasaun obrigatoriu, sra tenke tuur ida nee mak ba husu ONU kria hodi sira ba tuur, lae sira la ba tuur, tanba sira la rekonhese neebe fo tinan ida.
“Ita lori tinan 1 ho balun, ho balun nee kona-ba ona ba Greater Sunrise hodi Cerman ho komisariu ida mai ba too iha Suai, tanba ita defende dehan atu lori mai Timor hodi aumenta fo indireitamente benefisiu ba iha populasaun, tanba bele kria kampu de trabalhu, tanba uluk ita atu haruka modo tahan ruma, aifuan ruma ba bayu Undang Australia taka metin, agora ita sei servisu, ita nia agrikultura sira bele produs ida nee no ida neeba, tanba sei servisu barak iha Greater Sunrise sira nee fo benefisiu indireita ba ita nia populasaun,” dehan PM, Xanana.
Aleinde nee, tekniku sira mai hela iha neeba nee hotu hodi tinan ida ho balun, lo-loos nee tinan ida deit, no tenke komprende katak Greater Sunrise nee uluk ona, tanba nee ema dehan buat nee ema hotu nia, la komprende katak buat ida asina tiha ona ema seluk asina ona ida ba nee tenke buka hadia oinsa buka esplora oinsa tanba nuudar rai foin ukun aan ladun komprende buat sira nee hotu.
“Ema sira nee hakarak esplora ita, ita la hatene nee, maibe ita book nafatin, ami labele, depois kada husi Ministru Petroliu depois kada enkontru ida mai dehan ami halo ida nee no halo ida neeba, dala ruma imi hanoin katak buat nee komu demokrasia imi hotu tenke tuir hotu buat sira nee hotu nee labele atu fo deit,” katak nia.
Nia hatete, ezemplu ida mak konkorda tiha ona ho fronteira atu koalia kona-ba dada greate sunrise mai Timor iha Singapura, dader ida loron ida sira deskuti oron rua tolu deskuti depois ida nee mak komisariu Prezidente de komisaun ho komisariu ida mai too iha nee ba too iha Suai no sira fila dehan la dezenvolvidu liu presiza duni.
“Mais iha reuniaun komisaun nia Prezidente komisaun husu imi atu dada tenke hatudu mai komisaun imi nia kbiit finanseiru oinusa maki mi bele dada buat nee kusta osan Mais komu ita nia beiala sira sempre akompanha buat sira nee ajuda ita, babain hau sai kuartu mak ema lori jornal ba soe neeba, mais dadersan ida atu tun on aba kraik matabisu atu lao ona ba fatin reuniaun sira tara hela jornal iha odamatan hau sai atu liu taka odamatan lafo fatin, hau loke fali taka nafatin lafo fatin dala rua dala tolu hau dehan buat ruma karik, hau hasai jornal lee iha finansas ekonomia nia hau tama fali laran lee Usaid laiha kas, osan laiha hau kaer jornal hau dehan obrigado barak imi nia apoiu, ita la espera,” hatete Xefe Governu.
PM hatete, sira hatene ona kona-ba ida nee tanba lee ona jornal katak USAID osan kas laiha. No sira husu Timor iha kbiit atu dada kadoras Greate Sunrise kalae, neeebe komisaun husu Timor Leste hakarak dada sira komprende maibe Timor iha kbiit finanseiru oinusa atu dada kadoras mai Timor tanba kusta osan barak, PM Xanana loke jornal hatudu ba sira katak nee jornal ohin nia, la inventa jornal ohin nia lori jornal entrega ba komisariu hodi lee katak USAID laiha kas.
“Ami iha fundu petrolfeiru maibe se hanoin katak ami mos laiha kas USAID sei husu imprestimu ba banku hodi dada ba ami mos hanesan, se fo ba ami dada ami husu ba banku, ho ida nee komisaun nonok hotu lolos atu deskute tan maibe sira dehan los ona ami komprende ona,” hakotu nia.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Carme Ximenes







