Tribunal Halao Julgamentu ba Oan Nain 2 Neebe Baku Aman

Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili. (Foto: STL/Terezinha De Deus)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili (TJPID) halao julgamentu ba arguidu nain rua (2) ho inisial DG no AG hanesan oan rasik, neebe halo agresaun hasoru lezadu ho inisial FG hanesan aman.

Iha sala julgamentu laran, antes atu hahu julgamentu Juiz prosesu, Jose Maria deklara, kazu refere ho nia natureza semi publiku, tanba nee lei fo dalan atu liu husi tentativa konsiliasaun, kuandu lezadu aseita bele dada fila krime refere.

Tribunal konfirma ba iha lezadu no lezadu deklara katak, perdua arguidu nain rua, tanba nia oan rasik.
“Hau nia oan rasik maka sira nain rua hotu, hau perdua ona sira nain rua, husu atu prosesu nee dada fila fali,” deklara aman iha sala julgamentu.

Lezadu mos deklara, antes nee arguidu nain rua monu ain ona ba lezadu, no husu deskulpa.

Aleinde nee, arguidu nain rua deklara ba iha Tribunal katak, sira nain arepende ona ba sira nia hahalok, no promete sei la halo tan hahalok nee iha futuru.

Arguidu nain rua hamrik no husu deskulpa ba nia aman.

Iha alegasaun Ministeriu Publiku (MP) deklara katak, husu Tribunal atu homologa ejistensia, no husu atu iha futuru labele halo tan aktu nee.

Enkuantu husi defeza deklara katak, iha prosesu nee lejitimidade tomak iha lezadu, tanba nee lezadu aseita ona atu dada prosesu nee, no husu Tribunal atu omologa prosesu nee.

Ikus mai Tribunal deside omologa prosesu nee, maibe Tribunal fo hanoin ba arguidu nain rua atu labele komete tan aktu nee, tanba aktu neebe sira halo bele halo lezadu sente triste.

Husu atu arguidu nain rua hatudu fali hahalok neebe diak, atu ganha esperansa husi sira nia aman nian.

Tuir faktus katak, iha loron 22 fulan Julhu tinan 2023, iha oras 20h00 kalan, iha Madohi Dili, momentu neeba arguidu AG uza fatuk ida hodi tuda kona dala ida iha lezadu nia ulun parte los kauza kanek no bubu hafoin arguidu mos kontinua uza fatuk hodi tuda kona iha lezadu nia vidru hamutuk lima, tuda mos odamatan kuartu nian hetan aat nomos lezadu nia parabola ida hetan aat.

Prejuizu neebe maka lezadu hetan ho total YS$.95.00. Bainhira estraga tiha lezadu nia sasan sira nee, hafoin arguidu DG komesa ameasa lezadu hodi dehan katak, o mangame hau oho tiha o, ho nunee maka halo lezadu mos tauk, hafoin arguidu mos uza fatuk hodi tuda mos lezadu nia vidru hetan rahun.

Motivu husi problema nee tanba entre lezadu mak baku arguidu sira nia inan, ho nunee mak halo arguidu sira nervozu.

Konsekuensia husi arguidu sira nia hahalok nee mak halo lezadu sente moras, nomos hetan prejuizu tanba arguidu sira tuda aat lezadu nia vidru no odamatan, hafoin halo mos lezadu tauk, tanba hetan ameasa husi arguidu DG.

Arguidu sira halo ho forma livre, deliberada no konsiente, hatene momos (ben sabendo) katak, uza fatuk hodi tuda bele halo kanek no estraga, hafoin ameasa mos lezadu atu oho, nune kauza tauk no prezudika nia liberdade maibe arguidu sira halo nafatin sira nia hahalok nee, hanesan meius ou instrumentu ida neebe mak apto no adekuada.

Arguidu sira mos hatene hela katak, hahalok sira nee proibidu tuir lei penal, tanba nee konstitui arguidu sira DG hanesan autoria material ba pratika krime 2, ameasa previstu iha artigu 157 no krime danus samples previstu tuir artigu 255.

Arguidu AG hanesan autoria material ba pratika krime 2, ofensas ba integridade fisika simples previstu tuir artigu 145, no krime danus simples previstu tuir artigu 258.

Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Singular, Jose Maria, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Hernani Rangel, arguidu nain rua hetan asistensia legal husi Defensor Publiku Estajiadu. Emilio Ribeiro.

Jornalista: Terezinha De Deus
Editora: Carme Ximenes

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *