Sunu Paixon Hakanek Delsia de Carvalho Nia Matan iha Vikeke

BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Labarik feto ida ho naran Delsia de Carvalho, idade 10, iha Aldeia Betecaiana, Suku Builale, Postu Administrativu Ossu, Munisipiu Vikeke, sunu paixon rezulta matan musan karuk hetan kanek grave.

Inan hakiak Angelina de Sousa Soares konta, akontese iha semana daruak fulan Novembru 2025, bainhira Delsia halimar mesak iha uma sorin hodi sunu paixon no rezulta kona nia matan laran parte karuk.

Hafoin akontese familia lori kedas ba fasilidade saude iha Postu Administrativu Venilale no Sentru Saude Venilale kontinua kedas halo transferensia pasiente refere ba Hospital Rejional Eduardo Ximenes (HoREX) Baukau, maibe haree ba kondisaun grave kontinua kedas ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) Dili hodi hetan tratamentu mediku.

“Nia mesak sunu mak kona nia matan karuk, ami lori mai Hospital dehan nia matan musan kiik nee mak nakfera. Agora ami sei iha Hospital Nasional nia kondisaun diak oituan ona, horiseik hasai ona kabas, tanba nia matan suku, maibe pontu hira mak hau la hatene, tanba doutor la fo hatene hau,” Angelina konta ba STL liu husi telefone, Kinta (19/11/2015).

Paixon neebe Delsia sunu mak hanesan produz mesak iha uma utiliza lata kiik sira no tau strome iskeru iha ulun hafoin fakar tama produtu gazolina natoon no buti hikas strome iskeru hafoin paixon refere tarutu no husi paixon refere rezulta Delsia hetan kanek iha parte matan karuk.

Daudaun Delsia kontinua halao tratamentu iha Hospital Nasional Guido Valadares, Dili, no kustura neebe iha nia matan parte mediku sira hasai ona, tanba kondisaun hahu rekupera, mezmu paixon rezulta Delsia matan musan kiik parte karuk nakfera.

Enkuantu Xefe Suku Builale, Antonio G. Monis rekonhese, insidente refere akontese duni iha loron 14 Novembru 2025, iha Aldeia Betecaiana, Suku Builale, rezulta Delsia de Carvalho nia matan karuk kanek, tanba kauza husi sunu paixon.

“Hau nuudar autoridade preokupa, tuir lo-loos buat nee labele akontese, maibe tanba ita fo livre deit, lo-loos iha loron boot hanesan Natal no tinan foun mak bele, loron baibain labele, tanba labarik barak mak halimar hamutuk bele afeta ba matan,” Antonio komenta.

Lideransa Komunitaria nee husu inan aman sira atu nafatin kontrola oan idade kiik sira no labele fo livre halimar sasan perigu no fo risku ba vida hanesan paixon no fugetis, tanba bainhira fo livre ba labarik sira halimar sasan refere bele rezulta kanek no buat seluk neebe la espera, tanba labarik sira la hatene utiliza.

Aleinde nee mos husu Autoridade Seguransa Munisipiu Vikeke atu halo patrollamentu too iha area remotas sira hodi buka tuir sasan sira hanesan paixon no fugetis, tanba daudaun hahu sirkula tarutu iha loron no kalan, maibe laiha Autoridade Seguransa tau atensaun ba asuntu refere.

Hatan ba kestaun nee, Komandante Komando Polisia Munisipiu Vikeke, Superintendente Polisia António do Rego hateten, liga asuntu nee Komando Polisia Munisipiu Vikeke alerta ona ba Komandante Polisia Eskuadra sira no membru polisia hotu iha Vikeke daudaun operasaun hahu ona atu halo aprensaun ba fugetis no paixon, tanba sasan refere proibidu no laiha linha orientasaun atu fugetis no paixon tarutu arbiru iha Vikeke.

“Hau orienta ona halo operasaun, karik hetan nee kaptura lori ba prosesu. Sasan hirak nee proibidu, paixon ida halo rasik nee mak perigu tebes tanba laiha prosedimentu, fugetis iha ema nia rai lei permite, tama iha Timor ilegal, entaun ita sempre halo operasaun atu foti,” hatete Superintendente Polisia António do Rego.

Autoridade Seguransa Munisipiu Vikeke nee husu ba entidades hotu atu konsiente tuir lei, tanba sasan refere bandu atu utiliza iha Timor Leste no husu entidades hotu bainhira hetan fugetis no paixon iha Munisipiu Vikeke fo informasaun ba parte seguransa hodi halo aprensaun ba sasan refere.

Jornalista: Tomas Reis
Editor: Xisto Mendonça

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *