BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Veteranu Anibal Freitas kodigu “Maubuti”, idade 73, mate hafoin sai husi nia uma ba hariis iha mota Iramerek, Postu Administrativu Kelikai, Munisipiu Baukau.
Oan Jeronimo Freitas konta, iha fulan Junhu tinan nee Saudozu hetan moras hanesan tensaun no rins, nunee familia lori ba Hospital Nasional Guido Valadares Dili, iha neebe saudozu rekupera hikas ona nia saude no parte mediku fo alta saudozu iha fulan Novembru nee, familia sira lori hikas saudozu ba nia hela fatin iha Adukele, Suku Bualele, Postu Kelikai, Munisipiu Baukau.
Maibe iha saudozu nia hela fatin Adukele la asesu bee moos, tanba nee iha loron 17 Novembru 2025, iha tuku 11: 00, saudozu sai husi uma ba mota ho distansia metru 700 ba iha mota Iramerek atu hariis, maibe too la fila uma.
Nunee parte familia tomak buka tuir saudozu too hetan saudozu nia isin iha mota refere ho kondisaun mate, tanba deskonfia saudozu hetan pankada makaas parte ulun ba fatuk.
“Sim, iha nee bee laiha, programa BTL nian iha tinan barak ona bee la mai, programa Governu nia iha dala rua dala tolu maibe komunidade nafatin halerik bee moos, entaun saudozu tenke ba iha mota para asesu bee, entaun distansia dook, dala ruma idade entaun nia rezultadu matebian tenke hetan ida nee,” Jeronimo hateten ba jornalista sira iha Adukele, Sesta (21/11/2025).
Jeronimo haktuir nia aman nia istoria, prosesu luta libertasaun nasional, saudozu nuudar forsa armada dezde tinan 1975 no hetan kapturasaun husi militar Indonezia iha tinan 1983. Aleinde nee mos saudozu involve iha Frente Klandestina no dedikasaun ba Timor nia ukun aan, saudozu hetan ona rekonhesimentu husi Estadu Timor Leste ho nivel 8a14, maibe seidauk simu pensaun, tanba foin iha prosesu laran.
Nia espresa, hanesan oan sente triste, maibe agradese, tanba saudozu nia kontribuisaun mezmu natoon maibe luta hamutuk ona ho nia maluk eroi no gerilheiru sira kontribui ona ba prosesu luta libertasaun nasional hodi fo moris liberdade ba povu Timor.
Maibe parte seluk saudozu nia oan mane nee sente triste liu, tanba saudozu lakon isin bainhira ba hariis iha mota, razaun nia hela fatin la asesu bee moos.
“Problema nee laos hau nia aman deit mak hasoru, kuaze iha Timor laran nee hasoru dezafiu barak kona-ba saude, kona-ba bee moos, entaun hanesan veteranu nia oan hanesan mos sidadaun rekomenda ba Governu, nesesidade baziku hanesan bee moos, saude, estrada importante, atu nunee ita nia veteranu neebe fo ona kontribui ba rai ida nee bele goza ida nee,” Jeronimo sujere.
Maubuti nia oan husu ba Governu atu aselera dezenvolvimentu infraestrutura bazika hanesan kanalizasaun bee moos, reabilita estrada, estabelese fasilidade saude besik povu no dada eletrisidade ba komunidade no veteranus sira neebe hela iha area remotas, nunee veteranus sira neebe uluk oferese aan ba prosesu luta Timor nian goza iha faze ukun aan nee.
Tanba Timor ukun aan tinan naruk ona, maibe infraestrutura liu-liu bee moos ba area Adukele, Suku Bualele seidauk sufisiente, nunee saudozu Maubuti ba buka bee atu hariis iha mota Salia Iramerek too mate.
Xefe Suku Bualale, Gabriela da Conceição hateten, liu husi Orsamentu Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS) Terseiru Siklu Autoridade Suku responde ona bee moos ba komunidade sira iha area refere ho sistema bomba, maibe makina avaria no daudaun Bee Moos Timor Leste Empreza Publiku (BTL,EP) kanaliza ona bee moos husi bee matan Dalaluai too area Laritui neebe fo asesu mos ba komunidade sira iha Adukele, maibe iha tempu bailoron bee matan refere debitu menus, nunee oferese ba komunidade sira iha area refere semana ida dala ida, tanba projetu kanalizasaun bee moos refere seidauk inaugura no daudaun komunidade sira sei utiliza gratuitu.
“Bee nee loke semana ida dala ida, ho razaun ida nee mak ami la hatene nia ba hariis mak monu iha bee neeba iis kotu. Ami moos direitamente too mai akompanha ho Komadante Eskuadra Postu Kelikai, ami detekta tiha mak lori mate isin ba nia uma, halo karta entrega fo hela ba nia familia,” Gabriela konta.
Lideransa Suku Bualale nee preokupa ho asuntu refere, tanba nee sei koordena ho parte kompetente hodi solusiona bee moos ba komunidade sira iha Adukele no fatin seluk tan iha Suku Bualale.
“Semana ida loke bee dala ida hodi komunidade asesu nee ladun diak, entaun sira buka bee mate iha fatin, Autoridade Suku Bualale kontinua esforsu oinsa mak ita nia Governu tau matan ba komunidade neebe ba kuru bee ho distansia dook ba bee matan,” Gabriela komenta.
Enkuantu saudozu Maubuti nia partisipasaun luta ba libertasaun nasional hahu iha tinan 1975-1977 nuudar soldadu forsa armada nian neebe lidera husi Komadante Sico Taina. Husi loron 01 Marsu 1978 saudozu nafatin hanesan soldadu forsa armada Komando Ch neebe lidera husi Komadante Domingos Gaio no iha tinan 1979 too 1982 lidera husi responsavel Costodio Belo “Alin Laek” too saudozu hetan kapturasaun husi militar Indonezia iha area Wainira, Suku Namanei, Postu Administrativu Kelikai Antigu, hodi kastigu saudozu iha sela Koramil Postu Baguia iha loron 05 Outubru 1982 no iha loron 06 Outubru 1984 militar Indonezia lori hikas saudozu ba kastigu iha sela Kodim Baukau.
Hafoin saudozu sai husi sela Kodim Baukau iha tinan 1996 saudozu kontinua kontribui ba prosesu luta libertasaun nasional liu husi involvimentu Frente Klandestina, neebe saudozu involve iha sub-kaixa Kadeve Fundamentu responsavel husi Venancio “Lairisa” ho responsavel estafeta Januário Ximenes “Uai-Ula”. Aleinde nee mos saudozu involve iha kaixa Via Sentral responsavel husi Celestino “Gauterus”.
Bainhira Timor ukun aan iha tinan 2003 saudozu rejistu ona naran iha Konselhu Kombatentes Libertasaun Nasional (CCLN-sigla português) no hetan ona dedikasaun eskluzivu 8a14 kondekora ho medalha Ordem Nicolao Lobato, maibe too ohin loron seidauk hetan pensaun husi Estadu Timor Leste.
Saudozu Anibal Freitas kodigu Maubuti mate ho idade 73 husik hela feen kaben no oan nain 2 no iha loron 21 Novembru 2025 familia hamutuk ho Autoridade Postu Kelikai, Autoridade Suku Bualale inklui reprezentante Ministeriu Defeza haloot ona saudozu nia kadaver iha semiteriu publiku Adukele, Suku Bualele, Postu Kelikai, Munisipiu Baukau.
Too notisia nee publika STL seidauk hetan komentariu husi parte BTL Munisipiu Baukau.
Jornalista: Tomas Reis
Editor: Xisto Mendonça







