DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatete, rekonsiliasaun entre Timor Leste (TL) ho Republika Indonezia (RI), konvida ema hotu hamriik harii dame.
Preziente Republika, Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee liu husi diskursu iha ambitu loron Proklamasaun Unilateral Timor Leste ba dala 50, Sesta (28/11/2025).
Xefe Estadu hatete, husi rekonsiliasaun fo liman ba malu harii dame neebe dura konfiansa dignidade, no respeita ba malu hodi haluha pasadu husi kanek sira.
Iha madrugada loron 20 fulan Maiu tinan 2002, bainhira Xanana Gusmão estratega, líder no matadalan moral Nasaun nian prezide serimoniam neebe hatuun Bandeira Nasoins Unidas no hasae Bandeira Timor-Leste ho orgulhu iha Tasi-Tolu, Timoer oan moris momentu ida neebe pertense tantu ba Istoria no ba sagradu.
“Ida nee mak taka siklu ida neebe todan no loke ba orizonte foun ida. Iha neeba maka remata kalvariu ida durante tinan ruanulu-resin-haat, iha neeba maka hahu redensaun povu ida neebe nunka hakneak iha destinu nia oin. Serimonia nee hetan mos prezensa husi Prezidente Republika Indonezia, Megawati Sukarnoputri, iha jestu elevasaun polítika neebe boot,” dehan PR, Horta.
Prezidente Republika hatete, Timor-Leste ho Indonezia lao tuir dalan neebe la hanesan, iha istoria tomak, maibe iha kalan nee hasoru malu iha pontu komun ida. Iha neeba maka foti pasu dahuluk sira hodi kura memoria sira neebe difísil, rekonsilia fuan sira no hahu konstrusaun ezijente ba demokrasia.
“Ohin loron, ita-nia nasaun sira sai hanesan prova moris katak dame bele moris hikas mesmu depois-de-epizodiu sira violensia no terus nian. Ita fahe fronteira rai no tasi nian maibe, liu fali ida-nee, ita fahe lasu klean sira neebe harii husi fiar, komersiu, edukasaun no valor sira konvivensia no fraternidade nian,” katak Horta.
Xefe Estadu hatutan, Movimentu Reformasi iha Indonezia, neebe dudu husi foin-sae sira no demokrata sira neebe aten-barani, hetan iha Prezidente B. J. Habibie estadista ida neebe iha kapasidade atu rona, halo dialogu no atua. Nia mak, ho vizaun no korajen, loke dalan ba Konsulta Popular iha tinan 1999, neebe organiza iha Nasoins Unidas nia okos.
“Esperiensia istoria nian tantu depois husi konflitu ida ka depois husi funu polítiku ida hanorin ita katak vitoria loloos nunka ezije umillasaun ba ema neebe lakon. Líder matenek sira rejeita tentasaun vingansa no arrogansia nian. Iha kontrariu, sira lao hasoru malu, oferese liman rekonsiliasaun nian no konvida ema hotu atu hamriik hodi harii, hamutuk, dame ida neebe dura ho baze iha konfiansa, dignidade no respeitu ba malu,” dehan Horta.
Kanek sira, tantu isin nian no klamar nian, sai klean liutan bainhira laran-moras maka haburas maibe kanek sira-nee hahu kura bainhira líder sira neebe laran-luak no inspirador orienta sosiedade sira liuhusi terrenu difisil tranzisaun no memoria nian.
Timor Leste nia relasaun ho Indonezia ultrapasa esfera polítika ida-nee hetan apoiu husi patrimoniu kultural, linguístiku no familiar sira neebe reforsa integrasaun tomak iha ASEAN nia laran.
“Ita maka nasaun maun-alin sira, neebe unidu husi pasadu, husi jeografia no husi aspirasaun sira ba futuru parseiru sira iha dezenvolvimentu no komprometidu atu harii rejiaun ida neebe pasífiku, prosperu no solidariu. Iha momentu sira neebe buat hotu parese lakon. Lideransa hetan kanek, no tinan sira funu no hamlaha nian entre 1975 no 1981 — halo ita-nia povu sai kole no ita-nia komandante sira kuaze mate hotu. Maibe, maski iha kalan nakukun liu iha ita-nia Klamar, esperansa kontinua baku, ho ulun-toos, iha Timoroan sira-nia fuan,” dehan nia.
Kay Rala Xanana Gusmão, sobrevivente Matebian no serku boot sira, kole maibe metin hanesan fatuk neebe tahan laloran, rona nia Povu nia murmurasaun. Nia rona hakilar nonook husi nasaun ida neebe nakonu ho raan no, ho ida-nee, hasai liafuan sira neebe sei muda Istoria nia lalaok TL nafatin lao ba oin.
“Ho korajen no klareza, nia reorganiza FRETILIN, hadame movimentu ho ita- nia kultura bei-ala sira-nian no ho fiar katolika neebe nunka abandona ita, hodi fo fali ba povu hakuak espiritual Igreja nian. Nia despartidariza FALINTIL, hasae sira husi liman militar ba klamar nasional, transforma sira ba forsa ida ba ema hotu no husi ema hotu. No nia orienta luta rezistensia nian—silensiu, persistente, invensível iha foho sira, iha sidade sira neebe okupadu, iha aldeia sira neebe dook no too iha metropole boot Indonezia nian no internasional sira-nia fuan. Nia maka estratega iha frente oioin, iha epopeia ida neebe lori ita husi derrota sira neebe besik hamosu buat aat iha 1977-1981 too kalan gloriozu iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002,” hatete Xefe Estadu.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Carme Ximenes







