DILI, STLTIMORLESTE.com – Timor Leste restaura nia independensia ba dala 23 ona, hamriik ho progresu dignidade no hatene dalan hodi lao.
Liafuan nee Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatete liu husi nia diskursu iha okaziaun aniversariu ba dala-50 Proklamasaun Unilateral Independensia Timor Leste nian iha dia 28 Novembru 2025.
Nia hatete, TL restaura nia independensia tinan 23, TL hamriik sai nasaun independente, progresu dignidade no hatene dalan hodi lao ba oin.
“Ohin, liu tinan 23 hafoin restaura ita-nia independensia, TL hamriik nuudar demokrasia neebe moris, metin iha ninia instituisaun sira, vibrante iha ninia liberdade imprensa no reziliente iha ninia indikador sosial sira. Hasoru lian sira hotu neebe insiste atu hatais ita nia destinu ho kor sira desgrasa nian, ita hatan ho faktu sira, ho progresu, ho dignidade no ho serenidade husi sira neebe hatene dalan neebe sira lao ona. Permite-hau atu fahe ho ita-boot fragmentu sira husi viajen ida-nee, husi obra liberdade ida nee neebe harii ho esforsu silensiozu husi sidadaun rihun ba rihun, tantu nasional no estranjeiru, neebe fiar, serbisu no mehi hamutuk ho ita. Dala barak hau halo viajen liuhusi interior klean ita-nia rain nian, sae foho aas sira neebe parese kona lalehan, toba iha aldeia sira neebe tempu lao tuir ritmu estasaun sira no orasaun tradisional sira. Iha neeba hau halibur-malu ho ema simples no ospitaleira sira, neebe nia laran-diak hanesan foho-leet sira neebe sira hela ba,” dehan Horta.
Nia hatete, iha kalan sira-nee, tradisaun define katak selebrasaun remata deit bainhira vizitante sai tambor sira sei la nonok, dansa sira sei la para, koru sira sei kontinua lian too dadersan nakukun. No Prezidente, neebe toba iha ahi-matan nia sorin, dala barak haree loro-matan too, sente pulsasaun antigu husi povu ida neebe nunka lakon sira nia klamar.
Prezidente Republika hatete, fila fali ba dekada balun, hanoin fali Timor Portugues kolonia ida neebe dook husi imperiu ida kiak, neebe durante funu mundial daruak sai palku okupasaun militar nian, uluk nanai husi Australia no depois husi Japaun.
Iha tinan 1974, tinan ikus administrasaun portugues nian, menus husi 10% husi populasaun koalia portugues. Ohin loron, liu 30% komprende no uza lian ida- nee laos nesesariamente hanesan lian dahuluk, maibe hanesan marka identidade nian, hanesan fiu ida neebe liga ba istoria no ba mundu luzofonu husi Komunidade País sira ho Lian Portuges (CPLP).
Xefe Estadu hatete, iha tempu sira-neeba, ema timoroan ida nia moris frajil hanesan ahi-lakan ida neebe taka ba anin esperansa moris media kuaze too deit tinan 36. Ho invazaun Indonezia iha tinan 1975, frajilidade ida-nee klean liutan, no iha tinan 1978 esperansa moris tun makaas ba 22,93. Maski nunee, iha adversidade nia leet, reziliensia povu nian nafatin intaktu, no iha tinan 1998 tinan ikus ona iha Suharto nia era esperansa moris sae ba 45,25, sinal ida katak moris kontinua buras maski iha rai neebe maran liu.
Wainhira restaura independensia iha tinan 2002, ema Timor-oan ida nia esperansa moris media menus husi tinan 57. Ohin, iha 2025, feto sira moris ho media tinan 71 no mane sira tinan 70 – konserteza laiha indikador ida neebe diak liu atu atesta evolusaun.
Ohin, Timor Leste selebra demokrasia ida neebe joven, maibe solidu; vulneravel, maibe reziliente, la perfeitu, maibe livre tebes. Demokrasia ida neebe povu dada iis liberdade, partisipa, kritika hili no mehi.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Domingas Gomes







