Zhao Yang: Fo Solusaun Media Imprime ba Mídia Dijitál

Foto Hamutuk ho Xefe Editor South, Nanfang Media Group, Zhao Yang. (Foto: Dokumentasaun STL)

GUANGZHOU, STLTIMORLESTE.com – Xefe Editor South, Nanfang Media Group iha Xina, Zhao Yang hateten, futuru ba media imprime iha era internet no media online aprezenta dezafiu signifikativu, maibé ida-nee la signifika katak media imprime sei lakon. Maibe, media imprime presiza adapta ba dezenvolvimentu teknolójiku sira liuhosi aumenta nia prezensa dijitál, oferese konteúdu eskluzivu, no mantein kualidade jornalístika neebé klean.

Xefe Editor South, Nanfang Media Group, Zhao Yang hato’o kestaun nee hatan pergunta husi Marcos da Silva husi STL Media Group iha ambitu Semináriu Komunikasaun Internasionál ba dala 2 kona-ba “Komprende Área Baía Bo’ot” no Konferénsia Interkámbiu Media “Dalan Seda Marítima” neebe realiza iha Elong Hall iha andar 3A Imperial Traders Elong Hotel Guangzhou, Xina, Segunda (1/12/2025).

Iha seminariu nee partisipa husi degasaun jornalista no editor hamutuk 26 husi nasaun sanulu resin ida (11) kompostu husi Xina, Timor Leste, Kambodia, Malazia, Indonezia, Myanmar, Fuji, Saudi Arabia (Egypt), Solomon Islands, Vanuatu no Vietname. Delegasaun media husi nasaun 11 nee tuir programa “ Maritime Silk Road” Joint Media Tour iha Guangdong, Xina, husi loron 28 fulan novembru to’o loron 2 fulan dezembru 2025.

Maritime Joint Media Tour nee organiza husi South, Nanfang Media Group no Nanfang Media Group. Sira konvida jornalista no Editor husi nasaun 11 atu esplora modernizasaun Xina nian iha ida-idak nia nasaun.

Tuir Xefe Editor South, Nanfang Media Group, Zhao Yang, konverjénsia hosi media imprime no dijitál maka solusaun ida neebé diak liu atu asegura katak imprime sai nafatin relevante no bele kompete ho media online neebé maka sai dominante ba beibeik. Nuudar tempu lao ba oin, media imprime no online provavelmente sei komplementa malu, hodi fornese esperiénsia konsumu notísia ida neebé diversu no komprensivu liu ba públiku.

“Media imprime tenke kria konteudu barak iha media sosial no hakerek notisia sira neebe atrai lee nain sira, liu-liu joven sira,” katak Zhao Yang.

Nia hatutan tan katak atu bele moris, media imprime presiza fornese esperiénsia ida neebé diferente no envolve liu kompara ho media online. Maneira ida maka oferese konteúdu neebé klean liu, eskluzivu, ka bazeia ba istória neebé envolve leitór sira. Hodi aproveita teknolojia, media imprime mós bele oferese esperiénsia interativu sira neebé liga leitór sira ba plataforma dijitál sira.

“Iha futuru, media imprime provavelmente sei hetan konverjénsia ho media dijitál, fuzaun ida hosi formatu rua nee. Kompañia media barak hahú kombina elementu sira hosi media imprime no dijitál hodi alkansa públiku oin-oin. Porezemplu, jornál sira ho versaun imprime mós fornese konteúdu dijitál neebé asesivel liuhosi sira nia website ka aplikasaun sira. Ho maneira ida-nee, media imprime bele habelar sira nia alkansa no sai nafatin relevante maski iha kompetisaun neebé aumenta hosi media online,” nia sublinha.

Iha era dijitál ida-nee, mídia imprime sira hanesan jornál, revista, no tabloide sira hasoru dezafiu signifikativu sira. Ho dezenvolvimentu lalais teknolojia no internet nian, media online barak liu maka kaer knaar sira neebé maka uluk kaer hosi media imprime sira. Ho asesu neebé fásil no informasaun iha tempu-reál, ema sira agora prefere atu asesu ba notísia sira liu hosi plataforma dijitál sira.

Nia hatete, media imprime nafatin iha vantajen ida iha termu kualidade jornalístika nian. La hanesan ho notísia online barak, neebé dala barak foka ba velosidade no kuantidade, media imprime iha tendénsia atu iha tempu barak liu atu verifika informasaun no fornese análize klean. Jornál no revista sira iha reputasaun atu fornese relatóriu investigativu neebé klean liu no ekilibradu. Kona-ba ida-nee, media imprime bele sai nafatin relevante ba leitór sira neebé buka informasaun neebé komprensivu no loos liu.

Vizita media konjunta Shouth Maritime Silk Road nian envolve jornalista nain 26 hosi nasaun 11 neebé esplora Shenzhen no Guangzhou. Passeiu nee hatudu avansu teknolójiku no profundidade kulturál Xina nian, neebé kobre tópiku sira hanesan agrikultura intelijente, kondusaun autónomu, no aplikasaun sira IA nian. Eventu ida-nee destaka kolaborasaun entre media no inisiativa Silk Road, hodi promove inovasaun no dezenvolvimentu iha rejiaun.

Aprezenta Situasaun Media
Iha seminariu nee, delegasaun husi media ida-idak aprezenta situasaun no dezafiu neebe media imprime hasoru iha era dijitalizasaun. Husi Timor Leste, Marcos da Silva, reprezenta STL Media Group hato’o situasaun no dezafiu neebe STL hasoru iha era dijitalizasaun.

Reprezentante media ida-idak hato’o sira nia situasaun no dezafiu sira mak hanesan, Sok Vechaay (Kambodia-Dap News), Deputy Diretur Media Cairo 24, Mohamed Elmehalawy, jornalista husi Fiji Sun, Beranadeta Nagatalevu, Ritika Devi husi Fuji (Fijian Broadcasting Corporation), Hanni Sofia (Antara News Agency), Ong Tuan Kong (The Sun Malazia), Ezecutive Editor Myanmar (Pyi Myanmar News), Rodrick Desuri husi Solomon Islands (The Island Sun), Stevenson Liu husi Vanuatu (Broadcasting and Televisaun Corporation) no Zhang Ruogu husi Xina (Yunnan International Communication Center for South and Southesat Asia).

Jornalista: Mikael Mali Mau
Editor: Godinho Barros

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *