DILI, STLTIMORLESTE.com – 7 Dezembru 1975 nuudar loron neebe Indonezia husik hela sofrementu tinan naruk ba Timor Leste too 1999.
Liafuan nee haktuir husi Diretor Ezekutivu CNC, Hugu Maria Fernandesba jornalista iha salaun CNC, Domingo (07/12/2025).
Nia hatete, atividade nee kada tinan CNC sempre komemora tanba 7 Dezembru ema barak koinese nuudar loron invazaun Indonezia mai TL, no tinan ida nee tinan 50, tinan neebe signifikante hanesan mos 28 de Novembru komemora tinan 50 Indepedensia Unilateral liu deit loron 9 invazaun boot Indonezia mai Timor.
“Ita halo komemorasaun ida nee hodi hanoin no labele haluha katak antes restaurasaun nee tanba iha invazaun, ita proklama duni maibe invazaun depois okupasaun durante tinan 24 agora ita komemora tinan 50 liu ba, maibe ita selebra loron nasional memoria tanba dia 7 Dezembru estadu deside nuudar loron nasional memoria. 7 Dezembru loron memoria ida nee tinan tinan sempre hanoin fila fali saida mak akontese tinan 50 Liu ba kotuk ema barak mate, mate laos iha loron 7 deit nee. Husi dia 7 Dezembru nee mak ema Indonezia husik hela sofrementu naruk too 1999 terus direitamentu agora memoria sira nee seidauk lakon, sofrementu sira nee seidauk lakon hotu,” dehan Diretor nee.
Ema balun kontinua lakon inan aman, Avo, ema balun kontinua moras tanba hetan turtura oin oin, ema balun kontinua laran dodok tanba lakon familia, seidauk iha mekanizmu ida neebe mak atu kura kanek nee ho lolos. Entaun loron nasional memoria nee hodi hanoin, laos hanoin deit sa mak akontese 7 Dezembru maibe hanoin mos buat barak mak estadu seidauk halo, liu liu atu kumpre sa mak hatete iha konstituisaun katak estadu mak tau matan ba feto faluk, oan kiak mane no feto sira vitima husi funu nia.
“Loron ida nee objetivu ita halo komemorasaun maibe hatoo memoria sira nee ba joventude sira, liu liu estudante medicina sira ema barak mak lahatene iha ita nia luta nee mos familia sira iha ai laran fo kontribuisaun signifikante ema hanoin luta nee sira neebe kaer kilat deit, ema tiru malu kanek infermeiru sira mak tulun sira ho aimorok neebe limitadu ho sira nia kreatividade matenek forma ai kulit, ai abut sai nuudar aimorok hodi nunee sira bele kura ema, memoria sira nee mak hakarak intrudus fo hatene ba alin sira,” katak nia.
Hugu hatutan, 7 Dezembru loron neebe hanoin hikas ba ema idak idak neebe mate barak iha funu ida nee para hodi hatete, funu ida nee laos ema ida rua, ka grupu ida rua deit mak halo maibe ema hotu hotu partisipa iha funu ida nee nia laran.
Nunee mos Eis Prizioneira Politika Josefa Adao da Silva hatete, iha 7 Dezembru sira mos lahatene situasaun mosu iha rai laran, maibe derepente prakalista tun iha Timor iha oras tuku 5 dader ho bombaria, tankedagera halo povu barak mate no barak halai ba ai laran.
“Ami ihaDdare ami haree mos hatene, ita tempu neeba ita nia maluk Timor oan sira barak mate husi feto mane no labarik, Indonezia uza tankedagera bombaria koinesidu ho morteiru halo ema nia uma rahun halo rai kuak sira nee luan halo ema barak mate,” katak nia.
Nia hatete, momentu nee forsa Indonezia tun Timor tiru arbiru deit, tanba nee halo timor oan barak mak mate.
Nunee mos Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao hatete, 7 Dezembru hanesan memoria ida neebe sai lembransa ba istoria neebe labele inventa, istoria iha nia fatin maibe ida nee partense ona ba passado.
“Buat neebe liu, liu ona, pasadu nee pasadu, agora haree ba futuru,” dehan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Domingas Gomes







