Dom Virgilio: Natal Laos Konfesa Sala Deit, Maibe Buka Hadame Malu Ho Laran Moos

Dom Virgilio Cardeal do Carmo da Silva, SDB prezide Misa Natal iha Igreja Katedral Dili, Kinta (25/12/2025). (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Arsebispu Metropolitana Dili, Dom Virgilio Cardeal do Carmo da Silva, SDB hatete Natal laos ema konfesa sala ba Maromak deit, maibe buka hadame malu, moris ho laran moos iha familia, sosiedade, no nasaun.

Dom Virgilio Cardeal do Carmo da Silva, SDB hatoo kestaun nee husi homilia wainhira prezide misa Natal iha Igreja Katedral Dili, Kinta (25/12/2025). Husu sarani ida-idak hadame malu no iha dame no laran moos, nunee fo fatin ba Maromak moris iha ema nia leet.

Dom Virgilio dehan ho ksolok boot ohin sei halibur hamutuk iha dader furak ida nee, no loron matan seidauk manas entau sente hakmatek kapaas furak, no agradese ba Maromak, Maromak neebe hili atu sai mahein ba ema, sai Maromak oan, ida nee mak novidade neebe boot ba ema hotu iha tempu natal. 

Kristru mai atu kumpre esperensa neebe ema hein kleur tanba nee Kristu mak uluk lori lalehan nia mai, laos hanesan istoria maibe novidade ida, novidade salvasaun nia.

“Mai ita buka lao iha rai ain, sama metin iha rai, matan fihir metin iha Kristu, ita nia esperansa metin iha lalehan, mai ita hakaas aan. Festividade natal sei liu maibe atu moris ho naroman natal nia, naroman Natal nia mak saida ita nia fiar festividade liu selebrasaun, sei liu maibe ita nia fiar kontinua hela buka atu moris nafatin ho la manas Natal nia, ita hotu sente iha Natal nee ita nia laran manas, manas ho saida buat neebe hamanas natal mak domin,” dehan Arsebispu.

Natal bele liu maibe domin tenke sai buras liu tan, buka haksolok nafatin ho ksolok natal nia neebe ema hotu dehan ksolok natal nia mak dala ruma dehan ho festa tua, maibe liu ida nee mak saida laran mos.

“Iha natal ita laos buka deit konfesa sala ba maromak, maibe natal mos ita haraik aan ba malu husu perdua ba malu atu ita lori nafatin festa liu, maibe toman dialogu, perdaun, hadame malu tenke hela nafatin, buka moris nafatin, ho laran moras pobreza buka lao nafatin ho nabilan natal ninia neebe ita boot sira ahi oan haleu sidade, halo sidade lakan maibe buat neebe nabilan liu iha Natal laos ahi oan maibe lia los verdade,” dehan Dom Virgilio.

Lider Igreja Katolika TL nee mos dehan ho Maromak oan neebe halo aan ba mane moris iha ema nia leet hodi hakbiit ema ida-idak, atu brani koalia defende, hamriik metin konaba buat los kona basarani, konaba timoroan iha nia kultura, iha nia identidade rasik.

“Buat sira nee atu lao los, ita presiza saida mak tenke foku, iha buat ida ita nia atensaun ba buat ida sentru mak natal, nia buat ida deit Kristu, ita bele halao buat hotu-hotu maibe se laiha kristu, ita nia natal nee folin laek, Tanba nee mak dalan atu hakiak no haburas sentidu natureza Natal nia mak fila fali mai ita atu tau iha ita nia neon ambiente tomak neebe ita sente iha natal nee, iha bele hanesan ita rona bainhira kosok oan Jesus atu moris laiha fatin ba Jesus,fatin hotu okupadu ita mos dala barak ita nia fuan mos hanesan belem neebe dala barak okupadu ho buat barak, ita preokupa ho buat barak, ita nia serbisu eskola atividade politika nia, ita nia problema privadu no familia no planu ida-idak mehi ba moris, tanba ita hotu hatene katak moris nee iha nia komplikasaun iha mos atraisaun oin-oin iha promesa, maibe iha mos frustasaun oin-oin,” katak Arsebispo.

Nia hatutan maske nunee, Maromak hakarak tama iha ema nia moris no buka hela fatin ida iha ema nia moris, maibe dala barak ema mos hanesan iha belem laiha fatin ba kosok Jesus, nia hakarak okupa fatin neebe importante iha moris, maibe dalabarak ema tau buat seluk entaun laiha fatin ba maromak. 

Ohin igreja konvida sarani hodi simu Kristu laos hanesan prezente istoriko ida, maibe liafuan moris nia neebe hela iha ema nia fuan,  Natal bolu ema simu naroman ida nee, Naroman neebe konkista nakukun dame neebe mundu labele fo domin neebe hili hela iha ema nia leet, kosok iha belem revela no hatudu ba ema maromak ninia fuan.

Jornalista: Emerenciana Pinto

Editor: Xisto Mendonça

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *