DILI, STLTIMORLESTE.com – Komando FALINTIL – Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL) selebra Aniversariu Komponente Naval ba dala 24.
Nia dehan, halibur iha ambitu solenidade institusional no entuziazmu patriotiku hodi selebra aniversariu Komponente Naval F-FDTL ba dala 24. Tinan 24 reprezenta laos deit pasajen kronolójiku tempu nian, maibe reprezenta doutrina ida nia maturasaun, identidade ida nia konsolidasaun no afirmasaun inalienavel ba Timor Leste nia soberania tasi neebe luan no riku.
“Hau hahu intervensaun ida nee ho tributu justisa no rekonhesimentu. Hau refere ba ita boot sira, pesoal militár sira hotu neebe hamahon aan iha Komponente nobre ida nee. Ita-boot sira-nia servisu loron-loron, neebe dala barak ho silénsiu no invizível, halao servisu hodi sustenta ita nia seguransa maritima, ita-boot sira nia abnegasaun no sakrifisiu laos deit hala ita nia knaar regulamentar sira maibe aktu lo-loos kona-ba domin ba ita nia rai doben Timor Leste,” hatete Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” ba jornalista sira liu husi nia diskursu iha Komponente Naval Hera, Segunda feira (12/01/2026).
Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek hakarak destaka lideransa neebe matenek no vizionáriu husi Komandante Komponente Naval FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Komodoro Higino das Neves ho apoiu husi nia estrutura Komandu. Ninia inisiativa iha dezenvolvimentu kapasidade no mantein moral militar sira nian, maski hasoru senariu operasional sira neebe kompleksu tebes no difikuldade iha meius operasionais, merese elojiu públiku.
“Iha nia Komando, forsa ida nee laos eziste deit, maske hasoru difikuldade neebe ita hotu sente, buka atu evolui, adapta no hatan ba dezafiu kontemporaneu sira ho pragmatizmu no exelênsia,” nia tenik.
Nia informa, hotu-hotu iha nee laos deit halo selebrasaun pasadu nian, maibe loke vizaun kona-ba urjénsia sira prezente nian no imperativu sira futuru nian. Timor Leste, iha ninia esensia jeofizika no estratejika, nuudar nasaun marítima.
“Ita-nia identidade insular fo mai ita katak tasi laos barreira, maibe ita nia fronteira prinsipal, ita nia rekursu neebe iha valor, no rekursu hotu hodi edifika ita nia futuru ekonomiku. Tanba nee, hau bolu atensaun ba kamada sosiedade hotu-hotu atu labele haree Komponente Naval hanesan deit asesoriu ba arkitetura defeza, maibe garantia ba projesaun autoridade Estadu nian iha limite soberania nasional,” nia hatutan.
Nia deklara, atu projesaun ida nee sai efetivu, importante tebes atu kontestualiza nesesidade urjente ba investimentu.
“Bainhira hau koalia konaba investimentu, hau hakarak hatete aprosimasaun ida neebe olistiku no integradu.Primeiru, kapitál umanu. Sofistikasaun naval modernu no operasaun seguransa maritima ezije nível espesializasaun téknika no akadémika neebe aas. Ita presiza investe iha formasaun kontínua ba ita-nia pesoal militar hodi garante katak ita nia mariñeiru sira domina laos deit arte navegasaun nian, maibe mos lei tasi nian, teknolojia vijilansia nian, no tatika interdisaun nian. Segundu, rekursu materiál sira. Mariña ida la ho meiu operasionál signifika kontradisaun boot iha nia termu. Fundamentál atu ita haree ba ita nia baze naval ho realistiku,” nia kaolia.
Nia mos esplika, hanesan Xefe Estadu Maior Jenerál no Autoridade Marítima Nasionál, hakarak hatoo apresiasaun no, simultaneamente, dezafia órgaun sira foti desizaun politika nian. Soberania iha nia kustu, maibe kustu sei boot liu bainhira la tau atensaun no auzénsia iha investimentu. “Manutensaun regular ba ita-nia patrimoniu naval labele haree hanesan despeza orsamentál, maibe hanesan investimentu ida ba kredibilidade Estadu nian,akizisaun ba plataforma sira no garantia ba sira nia operabilidade liu husi siklu sira manutensaun preventiva no koretiva nian maka esensiál atu nunee ita laos deit observador pasivu iha ita nia domíniu marítimu rasik, maibe kontribuidor ba seguransa maritima hanesan membru efetivu ba organizasaun rejional ASEAN no responsabilidade atu halo ita nia parte perante país viziňu sira,” nia argumenta.
Komponente Naval nia misaun primaria klaru, garante Estadu nia prezensa iha tasi, iha neebe deit iha ro Komponente Naval nian, iha neeba sei iha bandeira Timor Leste nian, iha neeba sei iha lei Timor nian, no iha neeba sei iha protesaun ba rekursu sira.
“Bainhira ita selebra tinan 25, ita hafoun ita nia kompromisu. Ita boot sira nia dixiplina, ita boot sira nia kompeténsia téknika, no ita boot nia lealdade ba Timor Leste tenke metin nafatin,ba podér polítiku, F-FDTL afirma nia subordinasaun no lealdade totál, maibe bolu atensaun konstante ba nesesidade hodi dispoin ferramenta sira atu kumpre mandatu konstitusional neebe atribuidu hodi atua ho vízaun estratéjiku neebe ita nia pozisionamentu jeográfiku ezije,” katak nia.
Iha ambitu nee Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” husu Komandante Komponente Naval FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Komodoro Higino das Neves ho Ofisiáís sira, Sarjentu sira no Prasas, kontinua servi ho onra neebe karakteriza FALINTIL nia identidade. Povu Timor Leste hateke ba orizonte sente seguru no esperansa ho ita boot sira nia dedikasaun.
Iha fatin hanesan Komandante Komponente Naval FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Komodoro Higino das Neves esplika, parabens ba Komponente Naval ba dala 24, mantein firme moris servisu ba nasaun no povu Timor Leste.
“Marnir feto ho mane neebe hau respeita, wainhira hau hamrik iha ita boot sira nia oin, hau orgolhu no onradu tebes, tanba Jo ita boot sira nia servisu ate barani no didikasaun neebe ita boot sira halo tinan ida ba kotuk,sai hanesan baze forte ida nee e hatudu ita boot sira nia kapasidade atu defende sobarania maritima rai ida nee ninia, ita boot sira nia espírito luta ba servisu loro-loron nia maka komitmentu, atu harii no hametin segurasan maritima iha ita nia rai doben Timor Leste,” nia afirma.
(jen)







