DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta defende Direitus Humanus nomos promove parseria ekonomika iha Davos Suisa.
Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee ba jornalista bainhira remata partisipa forum ekonomiku iha Davos Suisa no fila hikas mai Timor Leste iha Aeroporto Internasional Nicolau Lobato, Bairo Pite Domingu (25/01/2026).
Vizita ba davos laos ofisial maibe vizita Trabalhu nee partisipa forum ekonomiku mundial nee multilateral.
“Inisiativa ida forum nee hahu ona tinan 30 ou 30 resin tinan tinan sempre halo iha sidade davos hamutuk ho lider mundial sira mai iha neeba laos hotu hotu latoo 30 ka 40 pais, no barak mos husi setor privado importante lider mundial ekonomiko nee, nee mak diferente entre nasoens unidas ho forum ekonimiko mundial,” dehan PR Horta.
Bainhira too, Prezidente emfatiza natureza unika hosi forum nee, hodi nota katak la hanesan ho Nasoens Unidas, WEF fo plataforma estratejika ida ba envolvimentu direta ho setor privadu no líder ekonomiku global sira.
Durante ninia misaun, Prezidente hasoru malu ho investidor internasional boot sira neebe hatudu interese makaas atu vizita Timor-Leste hodi estuda oportunidade ekonomika no investimentu foun sira iha rai laran.
Hodi responde ba krítika foin lalais neebe mai hosi governu Myanmar kona-ba interferensia iha kestaun interna sira, Prezidente mantein ninia pozisaun diplomatika neebe metin. Prezidente klarifika katak keixa-krime neebe aprezenta iha Ministeriu Publiku mai husi organizasaun jurídika internasional ida, laos lokal, no tuir prosedimentu legal neebe normal.
Aleinde nee, Prezidente nia partisipa iha diskusaun nivel altu neebe halao ho odamatan taka (sekretu) kona-ba krizi umanitaria Myanmar nian hamutuk ho Enviada Espesial ONU, Julie Bishop no figura global sira seluk.
Prezidente afirma ho kbiit katak Timor Leste ninia adezaun ba ASEAN la dehan katak nasaun nee tenke sai diuk no nonok ba violasaun direitus umanus neebe sai tiha ona kestaun sentral iha ajenda ASEAN no ONU nian.
Prezidente ninia vizita nee ho susesu fo sai Timor Leste ninia papel proativu iha diplomasia global no integrasaun ekonomika. Liu husi advokasia ba refujiadu Rohingya no restaurasaun norma demokratika sira iha rejiaun laran, no iha tempu hanesan buka mos investimentu nivel altu, Xefe Estadu reafirma Timor Leste ninia kompromisu ba polítika esterna ida neebe bazeia ba moral no dezenvolvimentu sustentavel. Envolvementu sira iha Davos nee serbi hodi hametin pozisaun internasional nasaun nian no loke dalan ba parseria estratejika sira iha futuru neebe sei fo benefísiu ba povu Timor Leste.
(eme)







