Kompanhia Hahu Sobu Ponte Bekora

Foto: Espesial

DILI, STLTIMORLESTE.com – Kompanhia neebe hetan fiar husi IX Governu Konstitusional hodi kaer konstrusaun ponte, hahu sobu Ponte Bekora ho naran konhesidu Ponte Maupelu iha Eis Merkadu Bekora, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisipiu Dili. Maibe antes sobu, serimonia ritual hatuur bua-malus hamulak tuir tradisaun no kultura Timor Leste husi Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmão akompanha husi Ministeriu Obras Publiku (MOP) Daniel Marcal ho Sekretariu Estado Toponimia & Urbana (SEATOU) Germano Brites ho komunidade sira, hafoin sobu ponte refere iha dia 24 de Janeiru 2026.

Ponte Maupelu harii iha tempu okupasaun Indonezia husi CV. Suzuki iha dia 16 de Abril 1979 ho durasaun tempu fulan haat, tanba nee prosesu konstrusaun ba ponte nee ramata iha dia 18 de Agusto 1997. Nunee, durasaun tempu ba Ponte Maupelu sura husi tempu harii too mai sobu fali ponte nee halo tinan 47.

Iha loron Sabadu dia 24 Janeiru 2026 PM Xanana kontinua akompanhia kompanhia neebe kaer porjetu haluan estrada husi diresaun Becora, ajuda hasai lisuk ai- sanak hanesan ai-hali neebe tesi monu tun iha estrada klaran. Aproveita tempu PM Xanana mos fahe modo, sabrak, dosi ba komunidade sira neebe ho karreta-motor liu ba-mai iha fatin refere.

PM Xanana durante akompanha prosesu tesi ai-hanek neebe iha husu ba komunidade sira neebe ho karreta- motor liu ba-mai lao kuidadu -aan, lao haree los ba dalan, matan keta hateku tun-sae lao lolos nunee la bele kria engarafamenida. Durante iha oras balun nia laran tesi ai-hanek ho haas-hun ida iha Igreja Becora nia oin, movimentu transporte diresaun husi Terminal Becora tun mai Kulu-Hun taka, tanba nee movimentu karre- motor husi diresaun Terminal Becora liu husi fali diresaun Bekuse mosu Taibesi dalan nee loke ba diresaun ida deit husi Kulu-Hun ba deit.

Altino F. Soares, nuudar komunidade dehan, ponte refere lokaliza iha sentru Kapital Dili nuudar kapital nasaun TL nee duni presiza harii foun ho medida neebe luan no desenhu neebe furak no kulaidade, maske kualidade Ponte antes diak maibe kondisaun kloot sempre difikulta movimentu rodaviariu diresaun Kulu-Hun ho Bekora ba-mai, tan nee presiza tebes haluan. Parte seluk TL sai ona membru ASEAN ho nunee kriteria importante ida ba TL maka tenki kontrui kapital nasaun diak no dignu.

Tuir nia, maske iha alargamentu Estrada nee halo komunidade balun laran moras no triste, tanba sira nia rai no uma kona alargamentu Estrada, maibe parte ida ho pasensia tenki obdese tanba nee intrese nasaun nia.

Antes nee, Xefe Suku Lahane Oriental, Trindade do Amaral Pinto Baptista dehan, programa neebe governu halo kona-ba intrese nasional hadia nasaun, nuudar xefe suku sempre koopera ho programa neebe intrese nasional, tanba la iha partidu ida nia ukun laos toba deit, nia tenkiser halo dezenvolvimentu. Nee duni, komunidade neebe lameta ho programa ida nee diak liu uluk la hakilar ukun-aan integrasi nafatin para ita sai nafatin kabalu mandadu ema nia.

Importante maka governante sira tenke ukun ho fuan para halo kompensasaun nee tuir rega no mos kriteria ida neebe diak. Labele kria fali, regra oin seluk, ikus mai too ba pagamentu oin seluk prezudika fali apetadu sira.*

APC Observa Fatin Eskritoriu no Entrega Apoiu Umanitaria ba Familia Okupantes
Reportajen: Joseph Koa
AMBENO – Iha loron Sesta (23/01/2026) Komandante Autoridade Protesaun Sivil Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno (APC-RAEOA), João da Silva Sila ho ekipa halao observasaun ba eskritoriu foun APC neebe hamamuk ona husi familia okupantes iha Bairru Palaban, APC apresia no entrega apoiu umanitaria ba familia tanba koopera ho governu ho voluntariu hamamuk fatin refere.

Tuir Komandante APC-RAEOA, João da Silva Sila ba STL iha Bairru Palaban, Suku Costa, Postu Administrativu Pante Makassar, RAEOA, Sesta (23/01/2026) katak, ohin halao deit ordem serbisu husi Sekretariu Estadu Protesaun Civil neebe foin lalais nee hamutuk ho Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno (PA-RAEOA), haree ona fatin nee ba serbisu APC nian iha Oecusse no sei uza hanesan fatin eskritoriu, tanba nee ohin mai haree fatin nee hamutuk ho familia neebe durante nee okupa fatin nee no nia koopera hamamuk ona fatin nee, muda ba fatin seluk, tanba nee maka lori APC RAEOA nia naran hatoo agradese ba familia neebe durante nee okupa fatin nee tanba simu karta husi governu hodi hamamuk fatin nee, atu nunee APC utiliza hanesan fatin eskritoriu tanba durante nee APC-RAEOA la iha fatin eskritoriu.

“Ohin loron ami husi parte APC-RAEOA, mai observa fatin neebe Autoridade RAEOA entrega ba APC liu husi Sekretariu Estadu Protesaun Civil atu utiliza ba fatin serbisu iha RAEOA. Ita husi APC iha departementu lubuk ida maibe fatin atu halo serbisu hamutuk deit ho Bombeirus tanba fatin laiha, neebe fatin nee merese duni ba APC atu destaka departementu balun atu mai serbisu iha fatin ida nee,” dehan komandante APC-RAEOA, Joao da Silva.

Nia haktuir tan katak, husi parte APC-RAEOA, agradese ba familia ida nee, fatin nee durante nee okupa husi familia ida nee no muda ba fatin seluk, familia ida nee ho konsensia tomak koopera ho parte governu tanba nia senti katak fatin neebe nia okupa, ida nee partensia governu nian, neebe familia nee koopera ho governu no ohin hamamuk ona fatin nee.

Iha biban nee, Francisco Sequera Neno nuudar Xefe familia okupantes uma estadu neebe nia hela durante tinan 5 ona, agradese ba APC neebe ohin mai haree ona uma neebe nia okupa durante nee ba nesesidade ema barak nian iha Oecusse.

“Hau agradese ba parte APC neebe ohin mai haree ona uma neebe durante nee hau hela, hau mos koopera ho governu hodi hamamuk fatin nee atu APC utiliza ba serbisu estadu nian no hau muda ona ba fatin seluk,” dehan nia,

Nia dehan, ba serbisu estadu nian, nuudar komunidade ou familia okupantes kuaze tinan 5 nia laran, koopera ho estadu atu utiliza ba nesesidade ema barak nian iha rai doben Timor Leste (TL).

Tuir observasaun STL iha Palaban, hafoin observa futuru eskritoriu APC-RAEOA, Komandante APC ho ekipa, lori aihan nesesidade baziku hanesan foos, supermi no aihan nesesidade seluk-seluk tan inklui mos ho non food Item hanesan bikan, kanuru, ropa, lona no seluk tan, entrega ba familia neebe durante nee okupa uma estadu iha bairru Palaban Oecusse.

(ger)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *