DILI, STLTIMORLESTE.com – Bandeira Timor Leste no Austrália monta ona iha estrada prinsipál husi Aeroportu Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, Dili too iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Palasiu Governu no Palasiu Nobre Lahane inklui Otel Palm Spring Fatuhada, hodi simu vizita Primeiru Ministru Austrália, Anthony Albanese, neebé tuir planu sei too iha Dili iha loron Kuarta (28/1/2026).
Iha sentru sidade nian iha Parke Juventude nia oin iha área Bebora no Farol, instala ona poster boot ida ho foto Primeiru-Ministru Austrália nian ho liafuan Ingles “Welcome To Timor Leste, Anthony Albanese MP, Prime Minister Of Australia” 28-29 January 2026 no bandeira Timor Leste no Austrália nian.
Relasiona ho vizita Xefe Governu Australia nian nee, iha Sesta (23/1/2026), Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, halao enkontru koordenasaun ho Xefe Redasaun no Jerente Mídia Eletrónika no Mídia Emprime sira, hodi halo preparasaun ba kobertura Primeiru Ministru Australia, Anthony Albanese nia vizita iha Timor Leste iha 28-29 Janeiru 2026.
Iha enkontru nee, SEKOMS fó sai regulamentu kobertura ba mídia sira hotu kona ba regra protokolu neebé iha ona, atu nunee bele orienta sira-nia jornalista sira iha fatin-fatin neebé Primeiru Ministru Australia sei vizita ba.
Durante enkontru, jestór meiu komunikasaun sosiál sira hotu aseita ho regulamentu neebé governu fó sai no sei orienta jornalista sira halao kobertura ho másimu tuir regulamentu neebé iha ona.
Tuir orariu neebé iha, loron 28 fulan Janeiru, Anthony Albanese sei too iha Timor Leste ho aviaun privadu tuku 09h00 neebé sei simu direta husi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta no Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. Sai husi Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, Dili, kontinua kedan ba Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Dili.
Durante iha Palásiu Prezidensiál, Anthony Albanese sei halao enkontru ho Prezidente Ramos-Horta, bainhira ramata enkontru Primeiru-Ministru Anthony Albanese nee liu ba deskansa iha Otel Palm Spring Fatuhada.
Hafoin deskansa durante minutu 15, Anthony Albanese kontinua vizita ba Palásiu Governu hodi halao enkontru bilaterál ho Xefe Governu Kay Rala Xanana Gusmão, hafoin ramata líder Australiano nee hakat liu ba Parlamentu Nasionál.
Iha loraik, Anthony Albanese neebé akompaina husi Xefe Estadu no Xefe Governu ba Palásiu Nobre Lahane hodi jantár hamutuk no iha loron 29 fulan-Janeiru 2026 dadeer, tuku 07h00, Primeiru-Ministru Anthony Albanese fila hikas ba Austrália.
Agradese ba Konvite Xanana no Ramos Horta
Primeiru Ministru Austrália Anthony Albanese, agradese ba konvite husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana no Gusmão no Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, tanba vizita nee nuudar onra boot ida ba nia.
Primeiru-Ministru Australianu, Anthony Albanese konsidera viajen nee importante tebes ba nasaun viziñu ida neebé besik liu.
Primeiru Ministru Australianu, Anthony Albanese neebe hetan intervista ho jornalista sira neebe fo sai iha portál ofisiál Gabinete Primeiru Ministru Austrália nian hatete katak nia nuudar amigu diak ba Timor Leste no onra boot ida ba nia hodi hatoo diskursu iha Parlamentu Nasional Timor-Leste.
“Hau konsidera ida-nee hanesan onra boot ida, laos deit pesoalmente mai hau, maibé importante mós ba Australia. Agradese ba hau-nia amigu Xanana Gusmão, no José Ramos-Horta ba konvite,” dehan Xefe Governu Australianu nee.
Primeiru Ministru Anthony Albanese arranka liu husi Darwin no too iha Timor Leste iha loron Kuarta.
“Ita hatene katak, ita-nia relasaun ho nasaun vizinu sira nunka importante hanesan ohin loron. ho Timor, naturalmente, relasaun ida-neebé kesi iha tempu naruk ba kotuk. Hau nia mentór ida naran Tom Uren, nia hetan kapturasaun husi Japones sira no sai prizioneiru funu iha Timor Leste iha tinan 1941,” katak nia.
Nia haktuir tan katak, saida mak akontese iha tempu neebá mak ema Timoroan barak mak ajuda soldadu Australianu barak iha momentu krize durante funu mudial daruak. Hau hetan privilejiu boot hodi koalia ho prizioneiru antigu barak liuhosi hau nia belun Tom Uren no rona direta istória furak sira kona-ba solidaridade neebé mak hatudu ona,” tenik nia.
(mik)







