DILI, STLTIMORLESTE.com – Previzaun tempu neebe atualiza husi Diresaun Nasional de Meteorologia e Geofisica (DNMG) bá loron Kuarta (28/01/2026) nee, kondisaun udan ho intensidade fraku ba moderadu/natoon kuaze iha teritoriu nasional.
Entertantu kondisaun aninba ohin sei kontinua persiste varia husi forte ba forte liu/ extremu (16-35 km/h) iha Kosta Norte no Leste, prinsipalmente iha parte Kosteiras/tasi ibun, liu-liu iha munisipiu sira hanesan: (Atauro, Baukau, Manatuto no Lautem inklui DILI). Restante munisipiu sira seluk, tantu iha Kosta Sul kuantu iha Rejiaun Central no Oeste, kondisaun refere sei varia husi normal ba naton (9-16 km/h).
Tuir informasaun neebe STL sita husi media DNMG Kuarta (28/01/2026) hatete, Ministeriu dos Transportes e Comunicaçoes (MTC) liu husi DNMG hakarak informa ba publiku katak, kondisaun atmosfera ba loron ohin sei kontinua instavel, akompanha ho prezensa fenômeno Meteorolojiku hanaran: (ondas de rossby equatorial ), iha neebe sei favorese udan ho intensidade fraku ba moderadu/naton (>10 mm/dia) prinsipalmente iha rejiaun central, Kosta Sul no Oeste, liu-liu iha munisipiu sira hanesan:(Aileu, Ainaro, Baukau, Bobonaro, Kovalima, Ermera, Likisa, Manufahi, Manatuto, Vikeke no Lautem). Restante munisipiu sira seluk, intensidade udan sei varia husi chuviska ba fraku (<5 mm/dia) tantu iha Rejiaun Kosteiras/tasi ibun kuantu iha parte foho durante periodu meio-dia ba lorokraik no inisiu kalan..
Entretantu kondisaun anin no laloran tasi, velosidade anin ba loron ohin sei kontinua persiste varia husi forte ba forte liu/ extremu (16-35 km/h) iha Kosta Norte no Leste, prinsipalmente iha parte Kosteiras/tasi ibun, liu-liu iha munisipiu sira hanesan: (Atauro, Baukau, Manatuto no Laurem inklui Dili). Restante munisipiu sira seluk, tantu iha Kosta Sul kuantu iha Rejiaun Central no Oeste, kondisaun refere sei varia husi normal ba naton (9-16 km/h).
Laloran tasi nia aas ba loron ohin sei varia husi normal ba moderadu/naton (1.0-1.4 m) tantu iha Kosta Norte kuantu iha Sul.
Haree bá kondisaun Timor Leste agora dadaun iha ona periodu udan (komprova husi monsaun azia neebe iha faze ativa).
Tanba nee husu ba komunidade sira neebe mak hela iha area risku ba inundasaun nian atu atentu/toma atensaun ba eventual nee.
Wainhira udan no anin boot no rai lakan, husu ba populasaun sira atu hadook aan husi fatin risku sira no buka hela iha fatin neebe seguru.
Iha sorin seluk Komunidade Ermera, Joao da Silva hatete, bainhira udan makaas, problema neebe komunidade munísipiu nee hasoru mak estrada aat. Tanba bainhira udan tun hela deit halo rai dodok no estrada nakfila tiha bá mota.
(dom)







