Horta: TL Fahe Eransa Istoriku Komum ho Xina Sekulu Barak Ona

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta partisipa selebrasaun loron tinan foun Xineza. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatete, Timor Leste (TL) fahe eransa istorika komum ho Xina neebe iha troka komersiu durante sekulu barak nia laran.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee liu husi nia diskursu, Segunda (09/02/2026) hatete, iha okaziaun festividade sira Festival Primavera nian Tinan Foun Xines 2026 Tema “Esperiensia Arte no Kultura Xineza nia Furak”.

“Timor Leste fahe eransa istorika komun ho Xina neebe harii iha troka komersiu durante sekulu barak nia laran, liu-liu iha sandalu no sasan sira seluk neebe haruka ba sul Xina liu husi Makau. Eransa ida nee moris nafatin iha jerasaun susesiva sidadaun Xines sira neebe hili Timor Leste atu estabelese sira nia família too ohin loron, kontinua hili ita nia rain nuudar nasaun uma nain, hela fatin, oportunidade no parseria sira neebe dura ba tempu naruk,” dehan Prezidente Republika.

Prezidente Republika hatete, Timor Leste konta ho komunidade boot no respeitadu husi sidadaun sira ho orijen xineza, neebe integra ona ho dame, ho benefísiu mutua, hodi kria negosiu, komersiu no industria sira.

Xefe Estadu dehan, sira mak sidadaun neebe prestijiadu, ativu no empenadu, prezente iha Governu, iha instituisaun Estadu nian, iha instituisaun edukasional sira, iha organizasaun sosiedade sivíl sira no iha setor privadu, neebe emprezariu importante sira ho orijen Xineza destaka, kontribui makaas ba dezenvolvimentu ekonomiku, sosial no kultural, no mos ba prosperidade nasaun nian.

“Ho restaurasaun independensia, ita simu mos sidadaun foun, kooperante, trabalhador no emprezariu ho orijen xineza, neebe fo ona kontribuisaun desizivu ba konstrusaun estrada, ponte, rede eletrisidade, bee no saneamentu, no infraestrutura fundamental sira seluk ba progresu nasional,” dehan PR Horta.

Prezidente dehan, Xineza sira mos kontribui ba diversifikasaun ekonomika, agrikultura, komersiu no interkambiu komersial, hodi kria rede komunikasaun, kontaktu no parseria, tuir espíritu One Belt, One Road ba Dalan Seda Marítima Foun, amizade, konetividade no kooperasaun neebe hakarak reforsa nafatin.

“Xina mak entre nasaun sira dahuluk neebe rekonhese Timor Leste nia independensia no lao hamutuk ona ho ita liu husi dezafiu no konkista ita-nia istoria nasional nian. Ita hasae ona relasaun ida-nee ba nivel Parseria Estratejika Abranjente ida, neebe sustenta husi kooperasaun konkreta iha area sira hanesan infraestrutura, agrikultura, ekonomia dijital, edukasaun, inovasaun, konektividade no interkambiu entre povu sira, neebe fundamental ba dezenvolvimentu nasional no ba moris-diak ita-nia populasaun nian,” dehan PR Horta.

Iha biban nee Xefe Estadu hatutan tan katak, iha tempu neebe sidadaun milhaun atus ba atus no família husi kultura Xineza selebra Festival Primavera nian, hodi hamosu movimentu umanu boot liu iha eskala global, Prezidente aproveita oportunidade ida-nee atu espresa agradesimentu klean Prezidente Xi Jinping, Governu, empreza sira no povu Republika Popular Xina nian, ba sira-nia apoiu, laran-luak no kontribuisaun durante tinan ruanulu-resin-haat ba restaurasaun independensia Timor-Leste nian.

Agradesimentu espesial tebes ba mediku sira husi Brigada Medika Xineza, ba emprezariu no traballador sira neebe, loron-loron, kontribui ba modernidade, saude, dezenvolvimentu no moris diak Timor oan.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *