Seidauk iha Profesor Substitui, Eskola Hamenus Turma

Foto: STL/Domingas Gomes

DILI, STLTIMORLESTE.com – Bainhira Ministeriu Edukasaun (ME) seidauk substitui profesores hodi taka profesores reformadu, eskola sei rezolve hodi hamenus turma iha eskola refere, atu nunee labele fo impaktu no abandona estudante sira.

Tuir Koordenador EBF No.5 Comoro Dili, Marcelino M.X de Araujo katak, iha eskola nee profesor nain 7 mak reforma, neebe presiza fali profesores hodi subtitui sra nain 7 nia fatin. Husi parte eskola hatoo ona bá Ministeriu, maibe seidauk subtitui mai. Para labele fo impaktu no abandona estudante sira, eskola iha maneira para rejolve mak hamenus tiha turma.

“Iha eskola nee la abandona estudante sira, tanba eskola iha maneira para halo. Bazeia bá tinan kotuk iha turma 46, maibe agora hatun tiha bá turma 42 tanba profesor nain 7 mak reforma. Ida neemak dalan hodi rejolve para alunus sira labele abandonadu,” dehan nia bá STL iha Komoro, Kuarta (11/02/2026).

Nia katak, total Professor iha eskola nee hamutuk 56, reforma 7 no moras 1. Atual agora hamutuk 48, husi nee mate 1, moras mental 2 no moras prolongada 3, entaun profesor neebe tama hanorin iha sala hamutuk 42.

Tuir nia, kada sala tau alunus ho numeru variadu husi 47, 48 masimu liu mak 56. Maibe bainhira Ministeriu Edukasaun subtitui fali profesor sira hodi taka fali profesor reformadu nain 7 nia fatin, entaun husi turma 42 nee bele muda fali bá nia fatin 46 nee.

Total alunus husi primeiru ano too sexto ano hamutuk 2.110, kompara ho tinan kotuk barak liu hamutuk 2.200 resin.

Eskola nee iha turnu 5 mak hanesan dader tuku 8:00 too 11:00 primeiru no tuku 8:00 too 12:00 bá sexto ano, tuir fali tuku 11:00 too 2:00 bá segundu ano no kuartu ano, 1:00 too 5:00 bá quintu ano no tuku 2:00 too 6:00 loraik nee ba quartu ano balun ho terseiru ano.

Nia afirma, desde eskola hahu, nunka halerik kona ba kadeira ho meza i bele dehan sufisiente, maibe kadeira ho meza nee iha eskola ida nee nia modelu mak todan liu, tanba neemak estudante neebe kiik atu halo limpeza nee susar tebes, tanba kadeira nee junta kedas ho nia meza. Kondisaun neemak difikulta liu bainhira atu halo limpeza iha sala laran, nee susar tebes, tanba labarik sira labele hit no muda meza nee bá mai, todan tebes.

“Tanba nee sujere ba Ministeriu atu bele distribui mos kadeira ho meza foun hanesan mos eskola sira seluk neebe iha katak, labarik ida tur iha kadeira ida no meza ida, neebe bele lipat hodi rai diak tiha. Kadeira modelu hanesan nee iha Komoro laiha liu, maibe hau haree iha fatin seluk, kadeira modelu hanesan nee kapas los, no merese ba labarik kiik sira duni,” nia tenik.

Nia hatutan, iha Komoro nian nee modelu ida todan, muda bá mai deit mos ladiak, ema nain 1 labele hiit so ema nain mak rua foin bele. Neebe sujere Ministeriu para distribui fali kadeira foun mai.

Entertantu kona bá merenda eskolar lao ona iha Tersa semana kotuk. Programa nee tinan kotuk jere husi ekipa jestaun programa mak kaer parte eskola so kontrola deit. Ba tinan ida nee dehan fo bá eskola maibe buat nee iha sentral Xefi GAT no sentral mak kaer, osan hotu iha neeba no Filial hein simu deit.

Nia dehan, menu ba merenda eskolar tuir informasaun neebe nia parte rona katak tinan ida nee sei iha menu foun mak hahan lokal sira maibe iha realidade seidauk implementa. Hanesan aifuan mak pateka ho hudi lao ona, nee aifuan lokal laos importa nian. Iha nee menu la uza ayam potong no sosis, maibe han nan karau iha loron tolu mak Segunda to Kuarta, Kinta Manutolun no Sesta mak susuben ho foremungu.

Programa merenda eskolar neebe lao tinan-tinan iha primeiru periodu nee bazeia hela bá dadus estudante Tona 2025 nian, depois segundu periodu mak foin lao ho dadus tinan ida nee nian.

Entertantu konsesaun eskolar iha 2025 nian iha trimestri 4, fulan tolu-tolu mak Janeiru too Marsu, tuir fali Abril too mai Junu, depois Jullu too Setembru no trimestri dahat nee Iida deit mak Outobru. Montante konsesaun eskolar kada fulan ba labarik ida US$ 2. Ezemplu : eskola ida nee iha tinan kotuk 2025 nia total mak : 2.208 alunos x US$ 2 = US$ 4.416 ba fulan ida nian. Se trimestre ida mak US$ 4.416 x 3 = US$ 13.248. Se tinan ida = fulan 10 x US$ 4.416 =US$ 44.160.

Entertantu kustu ba manutensaun ka reparasaun kiik ba eskola Sentral ho nia filial sira ba tinan ida US$ 4.500. Ezemplu : EBC 30 de Agosto iha eskola 4, entaun US$ 4500 : 4 = US$ 1125 ba kada eskola iha tinan ida nia laran.

Osan nee hodi uza bá planu tinan tomak nian, hodi sosa material aprendizajen eskola nian neebe iha relasaun pessoal ho alunus mak hanesan spidol, notebook, kadernu, lapis, apagador, afiador no seluk tan. Hodi sosa mos material bá extra kurikuler hanesan bá eskuteru nian, bá desportu, hijene no bá administrasaun eskolar nian nomos mobiliariu hanesan armari, kadeira no meza bá profesor Ssira no ikus liu mak ba manuensaun nian.

(dom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *