Membru Polisia Nain 12 iha Baukau Tensaun Aas

Komadante Komando Polisia Munisipiu Baukau, Superintendente João Sancho Pires koko hela tensaun neebe atende husi estajiada medisina husi UNTL iha HoREX Baukau. (Foto: STL/Tomas Reis)

BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Membru Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) nain 12 iha Komando Polisia Munisipiu Baukau hetan moras tensaun aas.

Komadante Komando Polisia Munisipiu Baukau, Superintendente João Sancho Pires hateten, membru Polisia neebe halao servisu iha edifisiu Komando Polisia Munisipiu Baukau durante nee la kuida sira nia saude ho diak, tanba nee Komando Polisia Munisipiu liu husi koordenasaun ho dirijente Hospital Rejional Eduardo Ximenes (HoREX) Baukau neebe hetan aseitasaun hodi koloka kedas estudante estajiadu medisina husi Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) hamutuk ho espesialista nain 1 koko membru Polisia sira nia tensaun edifisiu Komando Polisia Baukau.

“Hakarak ga lakohi ita tenke halo, servisu mos lao ita mos kuidadu ita nia aan koordena para mai halo hela chek up, maibe depende ba doutor sira, se sira hetan membru balu hetan tensaun sae ita haruka ba Hospital nunee bele prevene,” Komadante Komando Polisia Munisipiu Baukau, Superintendente João Sancho Pires hateten ba jornalista sira iha nia knaar fatin Vila Nova Baukau, Sesta (20/02/2026).

Nia sublina, liu husi koko tentaun refere mak estajiadu sira detekta membru Polisia neebe afeta ba moras tensaun aas, Komando sei submete membru refere ba tratamentu iha Hospital Rejional Eduardo Ximenes atu nunee bele preve antes la afeta ba kondisaun seluk.

Iha sorin seluk, estudante estajiadu area medisina husi Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), neebe hamutuk ho delegasaun HoREX koko membru Polisia sira nia tensaun, Vensêncio Manuel José Guterres esplika, membru Polisia neebe koko sira nia tensaun iha Komando Polisia Munisipiu Baukau hamutuk nain 42 neebe iha membru Polisia nain 12 tensaun aas, tanba hanoin barak, la halo ezersisiu, no komsumu hahan ho mina barak inklui han hahan neebe nakonu ho likidu.

“Buat ida neebe mais importante liu kontrola hahan sira labele han masin barak, labele han mina barak no labele han hahan neebe konten bokur barak i nafatin halo ezersisiu fiziku koko nafatin pezu korporal no seluk tan mak besik ba sentru saude atu nunee hatene ita nia tensaun nee hira atu evita moras sira hanesan serangan jantung matan nomos strok sira nee,” katak Vensêncio Manuel José Guterres

Estajiadu nee komenta, membru Polisia hirak neebe infrenta tensaun aas, prezisa kontrola ba hahah sira liu husi redusaun masin, mina no hahan bokur sira no diak liu halo ezersisiu inklui kontinua hakbesik aan ba fasilidade saude neebe besik nunee kontinua hatene numeru tensaun neebe iha.

(tom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *