Kazu Irregularidade Husi Pesoal Migrasaun, FM Rekomenda MI Halo Reforma no Rotasaun Servisu

Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein, Nelson Belo. (Foto: STL/Jeniche da Costa)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Relasiona ho kazu deskonfia mosu irregularidade husi Pesoal Servisu Migrasaun, Postu Fronteira Batugade sai viral iha media sosial, nunee Fundasaun Mahein (FM) rekomenda Ministeriu Interior (MI) halo reforma ba asuntu Institusional no rekursu umanu inklui halo rotasaun servisu ofisiais migrasaun.

Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein, Nelson Belo hateten, durante sira nia monitorizasaun nota mosu irreguriedade barak laos akontese deit iha servisu migrasaun nian, maibe mos akontese iha instituisaun PNTL nomos SNI nian.

Tan nee ho kazu akontese irregularidade iha servisu Migrasaun nian, nia rekomenda ba Governu tempu ona atu halo reforma ba asuntu institusional no reforma ba iha rekursu humanus nian, tantu iha PNTL nomos Migrasaun nian.

Nia mos nota, iha PNTL hanesan mosu politizasaun ba prosesu rekrutamentu neebe hamosu irregulariedade barak no akontese tan iha Migrasaun nian, ida nee loke ona Governu nia matan oinsa mak atu haree problema hirak nee.

“Kazu ida nee hatudu mai ita no ba governu tempu ona atu halo reforma, tanba iha servisu migrasaun nee akontese iha lakunas no irregulariedade barak, nunee persiza mos iha rotasaun ba ofisiais migrasaun sira husi fatin sira nee tenke iha regulamente akontese, atu nunee bele hetan kontrolu diak sira labele involve iha tentasaun sira hanesan sobornu ka irregulariedade sira,” hatete Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein, Nelson Belo
ba jornalista sira iha knaar fatin Hudi Laran, Tersa (24/02/2026).

Nia mos kestiona, ho kazu husi pesoal migrasaun neebe komete irregularidade hamosu reasaun publiku nia atensaun, tanba nee ho akontesimentu ida nee nia mos apresia no suporta ba Diretora Migrasaun neebe kria ona ekipa investiga.

Maibe nia mos rekomenda ba MI atu bele investe jestaun kona-ba treinamentu ba oinsa mak jere instituisaun migrasaun nee ho diak, labele mosu erru sira.

Tuir nia, MI persiza investe iha jestaun ka halo treinamentu sira oinsa jere instituisaun migrasaun, tanba Timor Leste mos adere ona ba ASEAN, tanba nee persiza investe iha rekursu humanu diak atu fortifika kapasidade pesoal migrasaun sira neebe mak destaka iha nasional, lina fronteira no marina nian.

Nia mos konsidera katak, ho akontesimentu pesoal migrasaun komete irregulariedade, ida nee laos kazu uniku neebe akontese, maibe kazu hanesan nee dala-barak ona, maibe foin mak viral iha media sosial sai publiku kestiona.

Nia dehan, ho kazu nee Ministeriu Interior tenki halo reforma ida boot abrajante luan ba setor seguransa nian, hodi halo melhoramentu ba instituisaun hanesan migrasaun no PNTL haree rekursu humanus no investigasaun no seluk.

“Fronteira sai hanesan identidade nasional, se fronteira la seguru ninia seguransa la halo vizilansia ida neebe mak inseguru nee loke dalan ba krime trans nasional nee tama mai, mais livre no mais fasil”, nia deklara.

Antes nee, Diretora Ezekutiva Servisu Migrasaun Superintendente Xefe Polísia Natercia Martins esplika, forma ona ekipa hodi halo investigasaun klean ba membru Servisu Migrasaun neeebe fasilita sidadaun feto husi Indonézia neebe Pasaporte over stay, maibe pesoál Migrsaun nee fasilita nia hakat liu fronteira Batugade.

Iha postagen facebook neebe virál iha Domingu (22/2) horiseik katak iha sidadaun feto ida nia pasporte over stay ona, maibe bainhira nia viajen husi Dili ba too Batugade bainhira hatudu nia pasaporte ba iha Pesoal Servisu Migrasaun ida, maibe pesoal ne’e prefere husu sidadaun nee nia númeru Watshap no fo liu deit ba sidadaun Indonézia nee hodi kontinua viajen no la fo multa ba ba soldadu ne’e maske nia Parte over stay ona.

“Informasaun ne’e foin viral horiseik, horiseik iha media sosial ema barak tag informasaun nee mai hau liu husi mensenger liu husi watshap. Tanba nee kualidade hanesan Diretora Ezekutiva halo kedan konsiderasaun ho ida nee, horiseik orienta kedas diretores relevantes para hahu forma ona ekipa investigadór ida, agora daudaun sira halo hela preparasaun para sira dezloka ba terenu hodi rekolha informasaun hotu kona-ba informasaun nee”, nia koalia.

Nia informa, kazu nee laos foin akontese maibe akontese kedas iha 27 fulan ida ba kotuk foin mak individu balun hatene informasaun nee mak sira fo sai iha media, tanba nee maluk balun hatutan iha media sosiál.

“Hau lori migrsaun nia naran agradesimentu boot ba iha públiku, ba iha komunidade entidade hotu neebe mak konsidera katak situasaun ida nee, problema ida nee buat di’ak ida, neebe mak hai rasik hasoru horseik ema hothotu iha interese para fo apoiu hodi hadia institusaun Estadu ninian para nunee bele performa serbisu ho diak,” nia afirma.

Nia husu ba públiku kontnua nafatin halo observsaun fo informasaun mai iha Servisu Migrsaun para atu nunee bele fo nafatin atensaun ba serbisu ne’ebé ita nian staf ka membru sira halo.

“Maibe informasaun neebe mak hatoo ami konsidera ona, ami forma ona ekipa ida hodi hahú halo ona prosesu ida ne’e depois prosesu nee nia rohan, ami sei komunika fila fali ba iha públiku para atu bele akompana”, nia esplika.

Nia dehan, tuir relatóriu neebe Servisu Migrsaun husi postu Fronteira Batugade katak ba kazu ida ne’e loos duni katak ba pesoal identifika neebe mak suspeita nia komete duni aktu iregularidade nee.

Nia hatutan,maibe atu identifika nia komete duni iregularidade nee ga lae entaun presiza evidensia ruma.neebe bele justifika katak nia envolve duni tanba ohin parte ekipa neebe forma nee sira dezloka ona ba hodi halo investigasaun.

“Se nia komete duni aktu iregularidade nee mak iha lei para atu prosesa nia aktu sira nee, maibe nia la komete, karik iha evidensia sira neebe mak ita hetan maka laiha indisiu hodi komete aktu ida nee, ita mos kontinua informa ba públiku ida nee mos sai lisaun ida ba pesoál sevidor estadu liliu sira neebe servi iha Servisu Migrasaun hodi aprende hodi labele koko asaun sira nee”, nia informa.

Nia dehan, kuandu identifika pesoál Imigrasaun komete iregularidade nee mak automátikamente karik prova liuhusi evidensia neebe rekolla hatudu hatudu duni provaiha nia aktu ida nee mak sei kondena ho lei neebe mak iha Migrsaun no lei Funsaun Públika ninian mos sei akompaña.

Tanba tuir relatóriu husi postu Batugade aprezenta mai Servisu Migrasaun katak autór nee mak suspeita duni ba hahalok nee maibe ida nee nudar referénsia ba ekipa nee atu buka tuir.

“Nia (autór) loos duni ga lae nia envolve duni kazu nee, tanba iha prosesu ida hau seidauk publika ba publiku katak relatóriu informasaun nee loos ga lae, tanba ita seidauk rekolla evidensia ida hodi prova sira nia relatoriu nee katak relatóriu nee loos ,tanba relatóriu ne’e husi postu nia parte”, nia relata.

Nia dehan, agora ekipa ba ona, hodi buka tuir fali informasaun husi parte relevante sira seluk atu nunee bele justifika sira nia relatoriu nee loos ou la loos.

“Se loos hanesan ohin hau esplika ona, la loos mos ita iha lei migrasaun para atu hola desizaun ba aktu neebe pesoal,” nia afirma.

(jen)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *