Ermera Oan Mak Sei Deside Simu Desentralizasaun Poder iha 2027

ERMERA, STLTIMORLESTE.com – IX Governu Konstitusional sei implementa politika desentralizasaun poder lokal iha tinan 2027, tanba nee Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão dezafia katak, atu simu politika nee depende ba servisu makaas husi Autoridade ho Ermera oan tomak.

“PM Xanana dezafia nee bainhira haree besik servisu munisipal Ermera husi rezultadu avaliasaun kondisaun minima,” kuarta nee (25/02/2026).

“Tenke hahu harii Governu ida neebe hakbseik aan liu ba povu no imi sira nee komesa ona simu responsabilidade atu dezenvolve Ermera. Komesa sente daudaun ona katak, Ermera nee imi nian. Ezije ba imi atu deskobre hodi esplora saida mak imi iha. Imi tenke diskute hamutuk, halo dialogu hahu agora husi suku, postu mai too iha nee,” hatete Xefe Governu liu husi nota komunikadu imprensa neebe STL asesu husi media Gabinete Primeiru Ministru.

Xefe Governu esplika, natureza husi polítika Governu lokal nee ezije Ermera oan mak tenke halo planu kona-ba estrada, eletrisidade, bee mois, saude, edukasaun no seluk tan.

“Hau nia prezensa iha nee atu doko imi nia hanoin no kakutak. 2027 sei hahu desentralizasaun, tanba nee Munisipiu Ermera atu hetan Governu lokal depende ba imi nia planu, ezekusaun no administrasaun. Se buat sira nee la diak mak tenke he’in fali bá tinan seluk tanba munisipiu neebe preparadu mak bele hetan Governu lokal,” Xanana Gusmão dezafia.

Husu mos kontribuisaun husi seitor privadu no intelektual sira Ermera nian tenke hanoin ona atu halo produsaun, tanba Governu estabelese ona Banku Nasional Dezenvolvimentu atu dezenvolve micro no Pequena emprezas.

Apela ba joven sira atu estuda hodi sai matenek laos tenke ba sai hotu ministru no deputadu hodi tuur iha edifísiu sira, maibe bele forma kakutak hodi hanoin, buka dalan bele dezenvolve rekursu sira neebe rai Ermera iha no riku tebes.

Iha fatin hanesan, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomás do Rosário Cabral hateten, avaliasaun ba kondisaun minima iha kestaun administrativu balun, iha kestaun balun rekomenda husi Camara de Contas, tanba iha munisipiu sira iha portal munisipal.

Iha tinan kotuk, avaliasaun neebe Camara de Contas haruka mai entre munisípiu sira, ida deit mak la hatama no hetan notifikasaun dala rua.

Tanba nee, sistema nee integradu liga hela ho Governu sentral no liga kedan ba munisipiu idaidak neebe ema hotu-hotu bele asesu ba sistema nee.

Iha Ermera kada suku iha ofisial nain haat destaka ba asuntu administrasaun, sosiál, sekretariu no administrasaun.

Camara de Contas mos husu orsamentu sira hosi Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS) atu apoia suku sira tenke tama hotu iha portal munisipal no inklui PEDN liña setoral tenke hatama hotu iha Planu Asaun Anual.

Iha tinan 2025, depois de halo dijitalizasaun iha suku sira, iha fixa família, uma kain iha territoriu nasional hamutuk 325.777.

Iha Ermera, uma kain 37.178. Postu administrativu sira iha mos ofisial IT na’in ida, nunee husi suku halo ligasaun mai postu administrativu ba Nasional hodi atualiza dadus nee iha sistema eletroniku.

Governante nee bolu atensaun ba xefe suku sira atu bainhira halo rejistu ba populasaun ida tenke bazeia ba fixa família.

Iha suku sira iha ofisial PNDS destakadu, kada postu administrativu masimu nain 15 neebe iha fasilidade hanesan motorizada hodi akompaña prosesu fiskalizasaun.

“Implementasaun iha baze lao diak. Maibe, organizasaun administrasaun mak tenke hadia tanba nee mak avaliasaun ba kondisaun mínima nee sei iha assuntu rua atu apoia munisipiu maka apoia tekniku iha Gabinete autoridade hodi halo ligasaun ho servisu no formasaun. Nee importante tanba portal munisipiu sira asesu direta hosi Camara de Contas. Ida nee ita la persiza halo relatoriu mos fulan Outubru sira sei notifika. Ida nee diak tanba sira halo kontrolu ba governasaun,” Ministru Tomás Cabral esplika.

Nunee mos Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, José Martinho dos Santos Soares aprezenta ba Primeiru Ministru ho Ministru sira neebe prezente kona-ba perfil no pontensia tomak husi munisipiu nee nuudar baze hodi responde ba kriteriu sira mak hatuur iha politika desentralizasaun poder lokal nian.

Iha aprezentasaun nee haree liu dezenvolvimentu ekonomiku, sosial, infraestrutura no institutional, inklui rekursu umanu, rekursu naturais, orsamentu no koordenasaun munisipal nian.

Iha mos sesaun husu no hatan, autoridade lokal no populasaun Ermera agradese ba polítika desentralizasaun poder lokal nian no prontu atu simu Governu lokál iha munisipiu nee.

Polítika nee hatuur iha Lei numeru 3/2016 kona-ba Poder Lokal no Desentralizasaun Administrativa ho nia objetivu prinsipal sira maka: hametin demokrasia lokal, povu bele partisipa direta iha tomada desizaun, hasae efisiensia servisu publiku, promove dezenvolvimentu ekonomiku no sosial, munisipiu bele planeia dezenvolvimentu tuir realidade rasik, hamenus sentralizasaun iha kapital no aumenta transparensia no responsabilidade.

Iha vizita nee Primeiru Ministru akompania husi Ministru Planeamentu no Investimentu Estratejiku, Gastão Francisco de Sousa, Ministra Saúde, Élia dos Reis Amaral, membru Governu balun no partisipa hosi autoridade munisipal, autoridade postu, autoridade lokal, veteranus, diretór servisu munisipal sira, xefe departementu sira, intelektual sira inklui autoridade sivíl ho militár.

Ermera hanesan munisipiu sentral iha rai laran iha Timor Leste ho nia kapital iha Gleno neebe lokaliza besik km 58 husi Dili ho populasaun liu 177,000.

Munisípiu Ermera mak produtor kafe prinsipal iha nasaun nee no ninia ekonomia bazeia bá agrikultura, liu-liu kafe, ai-horis, ai-fuan sira. Populasaun ninia lian lokal neebe predominante maka Mambae ho Kemak.

Ermera iha postu administrativu lima mak hanesan Atsabe, Ermera Vila, Hatolia, Letefoho no Railaco ho nia suku sira Ermera iha suku 52.

(alb)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *