AMBENO, STLTIMORLESTE.com – Governu Timor Leste (TL) liu husi Ministeriu Saude (MS) ho DFAT halao workshop avaliasaun ba programa kuidadu saude primaria neebe durante nee halao iha nasaun nee durante tinan 5, liu-liu iha Munisipiu Dili, Ermera no Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno (RAEOA).
Serimonia workshop nee realiza iha Salaun konvensoens 1 de Maiu Palaban, Suku Costa, Postu Administrativu Pante Makasar, RAEOA, hahu ho simu bainaka neebe mai husi Nasional, reprezenta Ministra Saude, Madalena Pinto, Prezidente Autoridade RAEOA, Regio da Cruz Salu, Reprezentante DFAT Australia, Antoninho Perreira ho bainaka seluk Tan liu husi tara tais no hahu workshop kona ba kuidadu saude primaria, Kinta (26/01/2026).
“Ohin ita halo workshop loron ida ho objetivu atu halo avaliasaun ba progresu serbisu neebe maka halao ona durante tinan 5 liu husi apoiu finanseiru husi DFAT Australia, serbisu hamutuk ho governu Timor Leste (TL), ba iha impementa programa saude primaria nian, liu-liu iha Oecusse neebe hetan apoiu husi Governu Australia liu husi ninia ajensia maka PHD ho ajensia sira seluk neebe durante nee mos apoiu serbisu iha saude primaria.
Ohin ekipa tekniku saude, liu-liu iha Oecusse tuur hamutuk hodi haree ba progresu serbisu neebe maka durante nee halao ona iha Oecusse durante tinan 5 nia laran nomos identifika bareia saida maka ita nia profesional saude sira durante nee hasoru iha implementasaun kuidadu saude primeiru nomos sei halo planeamentu ba futuru oinsa maka bele melhora diak liu tan programa saude nian, hodi atende nesesidade povu iha Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno. Ita hotu hatene katak, programa kuidadu Saude Primeiru neebe halao iha TL iha Munisipiu 3 Mak Munisipiu Dili, Ermera no RAEOA.
“Ita hotu hatene katak, Ministeriu Saude iha komitmentu neebe boot teb-tebes, atu asegura programa neebe iha kuidadu saude primeiru, maibe atu asegura programa sira nee, ita nafatin presiza apoiu ou tulun husi ita nia parseiru sira hodi nunee, aselera serbisu saude ba ita nia povu iha rai doben Timor Leste, espesialmente iha Rai Oecusse-Ambeno,” dehan Madalena.
Nia dehan, ho apoiu finanseiru husi parseiru dezenvolvimentu sira husi Governu Australia, iha impaktu posetivu ba povu ninia saude liu-liu iha Oecusse, tanba iha tinan hirak liu ba, taxa mortalidade inan sae makaas, maibe ho programa nee, lori duni benefisiu neebe signifikan ba povu iha rai doben TL.
Iha okaziaun nee, Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno (PA-RAEOA), Regio da Cruz Salu dehan, kontekstu saude primaria iha Oecusse, nee diferente, ema hotu-hotu tenke kompriende, tenke hotu-hotu konsiente no ema hotu-hotu tenke iha dadus neebe maka loos, kona ba asuntu kontekstu, asuntu no problema Saude Familiar baziku primaria iha Oecusse.
“Saude primeira maka asuntu ida neebe hahu buat hotu-hotu, antes ita koalia kona ba saude sira seluk, tanba nee ligadu ho ema ninia kustume, ema nia hahalok, tanba nee prezensa apoiu doador governu Australianu liu husi DFAT, ita nia governu rasik, liu husi MS, tinan hirak liu ba, enkoraza, promove no fo fiar para mai atu serbisu ho ita povu Oecusse, liu-liu povu Oecusse, liu-liu iha area saude, nee importante. Ita politikamente, Autoridade RAEOA agora, husu nafatin governu Australiano, liu husi DFAT ba sira nia programa PHD, tenke kontinua mai nafatin ba Oecusse,” dehan PA-RAEOA, Regio da Cruz Salu.
Nia dehan, politikamente autoridade RAEOA liu husi ministeriu da saude kompremetidu no husu nafatin apoiu nafatin husi governu sentral, atu nunee parseiru governu Australianu, neebe finansia ida nee, mai nafatin Oecusse, ajuda Oecusse iha infraestrutura bazika, saude ninian.
Iha biban nee, Diretora Rejional Saude RAEOA, Merita Marques Lafu dehan, sorumutu ohin kona ba haforsa serbisu kuidadu saude primaria nian, apoiu husi governu Australia, liu husi parseiru PHD ho MS.
“Durante tinan hirak nia laran, iha mudansa neebe iha, hanesan ita haree, primeiru husi sistema ida nee sira haforsa iha programa hotu neebe maka iha kuidadu sistema saude primaria nian, ezemplu programa saude primadona maka iha programa saude maternal infantile ho nutrisaun nian hodi hatun numeru malnutrisaun no hatun numeru mortalidade inan ho bebe neebe foin moris, liu-liu komplikasaun neebe akontese ba inan sira bain hira isin rua nomos partu.
Tuir observasaun STL iha workshop kona ba kuidadu saude primaria neebe realiza iha Oecusse, ofisialmente abertura direitamente husu Prezidente Autoridade RAEOA.
(jos)







