Veteranus Apoiu Eviksaun iha Rai Laran

Prezidente Conselho dos Combatentes Libertação Nacional (CCLN), Vidal de Jesus ‘Riak Leman’. (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com — Ema barak sakrifika vida luta ba ukun rasik aan, hakarak haree Timor Leste (TL) sai nasaun ida dezenvolvidu hanesan rai sira seluk iha mundu, tanba nee mak veteranus apresia ba programa governu nian no apoiu eviksaun sira neebe halao iha rai laran.

Prezidente Conselho dos Combatentes Libertação Nacional (CCLN), Vidal de Jesus ‘Riak Leman’ hatete, eviksaun sira neebe lao iha rai laran nee kapas tebes, ho planu neebe diak atu kapital Dili, sai sidade ida diak no furak iha futuru, tanba nee mak parte veteranus tur nonok, la kolia buat ida.

“Ami tur nonok nee tanba ami apoiu programa governu atu halo dezenvolvimentu ba rai ida ne, programa saida deit mak governu halo diak ba povu no nasaun, nee ami apoiu, ita ida luta ba rai nee hakarak dezenvolvimentu lao iha rai ida nee no hakarak nasaun nee sai sidade hanesan nasaun sira seluk iha mundu,” dehan Prezidente CCLN nee ba STL iha knaar fatin, Eis Arte Moris, Komoro, Kinta (27/2/2026).

Nia dehan luta ba rai nee laos atu manan deit estadu, maibe hakarak hare dezenvolvimentu lao iha espetu hotu, tanba nee apoia tebes servisu SEATOU nian halo eviksaun sira sidade Dili hodi muda imajen sidade Dili sai furak.

“Timor Leste pela primeira ves iha ema ida hanesan SEATOU, barani duni, kaer ba lei hodi halao programa governu nian, tanba ita hare ba membru governu sira uluk laiha ema ida barani hanesan SEATOU,” louva Riak Leman.

Prezidente CCLN nee rekonhese programa eviksaun nee hetan komentariu husi entidade oin oin, balu louva balu kritika, maibe se koalia konaba dezenvolvimentu nee responsabilidade governu nian, Timor Leste hanesan nasaun ida adere ona ba ASEAN, tenke prepara kondisaun, halo estrada nee luan, uma labele tau fali iha estrada nia leten.

Povu tuir nia tenke hatene sai mak ninian no saida mak estadu nian, klaru ke depois ukun an situasaun barak mak mosu, balu hela iha rai estadu faan tiha ema seluk sosa, balu okupa uma estadu, faan tiha fali ba ema seluk. Nee servisu governu nian atu hadia, hanesan povu tenke koopera labele halo resistensia hasoru programa governu nian.

“Ita hotu tenke halo oinsa dezenvolvimentu nee tenke lao, buat neebe estadu nian, estadu nian, buat neebe povu nian povu nian,” nia tenik.

Prezidente CCLN nee observa katak iha eviksaun neebe governu halo iha sidade Dili laos sein indiminizasaun, uma privadu komunidade nian, governu sempre fo fali indemnizasaun hodi bele halo fila fali.

Hatan konaba prezensa Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão nian iha eviksaun sira iha Dili laran, Prezidente CCLN nee dehan prezensa xefe governu iha eviksaun lasignifika estrutura governu nian la funsiona, nee habitua ida husi ailaran, la rona los deit relatoriu husi nia soldadu sira, maibe sempre tun hodi hare ho matan rasik.

“Maun Xanana, laos iha Timor ukun an mak foin halao servisu sira hanesan, uluk iha ailaran, servisu hanesan gurileiru mos nia halo, hanesan komandante en xefe mos nia halo hotu deit, no la hein relatoriu, neebe ba servisu sira nee hau apresiza maun Xanana nia servisu, tenke servisu hanesan duni,” nia tenik.

Nia lembra katak uluk sei ailaran, kuandu Maun Boot Xanana haruka ekipa ida ka soldadu ida hola konhesimentu, ka hare fatin envoskada nian, fila mai halo relatoriu, aban manda fali seluk hare, nee komandante sira tenke ba hare fali. Iha ailaran servisu nee kuadru ou komandante sira mak lao uluk fali. Neebe prezensa Maun Xanana nian iha eviksaun nee tanba habitua ona nee neebe lalika hakfodak kuandu Avo Nana akompanha eviksaun sira neebe lao iha Dili laran.

Prezidente CCLN nee argumenta katak membru governu sira tutela ba programa governu nian liu liu ba eviksaun sempre lao hamutuk hela ho Primeiru Ministru, hanesan Sekretariu Estadu Asuntu Toponimia Organziasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias no membru governu sira seluk.

“Ita hare SEATOU tun diretamente, sobu uma sira nee, maun Xanana hanesan ami sira nee labele hein deit soldadu, ami mos tenke servisu, dalaruma halo buat sira neebe soldadu sira halo, se pur kazu iha asaltu ruma ami halai namkari tiha, ami la hatene kee kumbili oinsa ami bele moris reziste iha ailaran,” nia argumentu.

Hatan ba ameasa sira husi ema balu ba memberu governu neebe halao servisu eviksaun iha sidade Dili, Eis Komandante Rejiaun 4 nee dehan, funu ba ukun nee hotu ona, agora ameasa nee atu manan lerek saida, se barani hanesan uluk iha ailaran oho mohu tiha inimigu para Timor ukun aan.

“Neebe ba hau karik ameasa nee hanesan lagu lama, buat neebe atu halo diak tenke kontribui atu halo diak ba povu no nasaun, laos ba Xanana laos ba SEATOU. funu ba ukun an, sakrifika ema nia vida kuaze atus rua resin, atu hare rai nee sai diak labele sabraut hela hanesan uluk,” nia tenik.

(god)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *