PR Horta fo Pose ba Maria Natalia Asumi Kargu Nuudar Xefe Misaun CPLP

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos fo pose ba Maria Natalia Guterres Viegas Carrascalão Conceição. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos fo pose ba Maria Natalia Guterres Viegas Carrascalão Conceição nuudar Xefe foun ba Misaun Permanente Republika Demokratika Timor Leste ba Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP).

Serimonia tomada de pose ba Maria Natalia Guterres Viegas Carrascalão Conceição nuudar Xefe foun ba Misaun Permanente Republika Demokratika Timor Leste ba CPLP, halao iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Kinta loraik (05/03/2026).

Nomeasaun Embaixadora Natalia Carrascalão nee formaliza tuir Dekretu Prezidente Republika No.22/2026. Embaixadora Natalia Carrascalão substitui Xefe anterior ba Misaun Permanente Republika Demokratika Timor Leste ba CPLP, Embaixadora Laura Soares Abrantes.

Iha biban nee Embaixadora Maria Natalia Guterres Viegas Carrascalão Conceição hatete, durante nia mandatu oinsa mak halo nasaun membru CPLP hamutuk.

“Hau nuudar embaixadora ba CPLP, hau uluk mos sai ona Embaixadora CPLP konserteza prioridade hau iha para ba halo CPLP hotu hamutuk hanesan familia boot ida, depois tenke preokupa ho saida mak kooperasaun ho pais hotu-hotu, hau ba sai nuudar embaixadora CPLP mais Timor sai prezidensia CPLP hau tenke haree pais membru hotu kedas hanesan deit, defende ita nia aan saida mak ita hakarak ba ita nia rai,” dehan nia.

Nia hatutan, uluk nia asumi kargu nee laos nomeada Embaixadora CPLP, uluk embaixadora bilateral ba Portugal maibe kuandu embaixador matebian kuandu fila ba Timor, entaun Ministru sira fo knaar ida nee tinan 1 ho balun iha neeba mais Timor laos prezidensia CPLP, tempu neeba laos babain deit.

Embaixadora Natalia Carrascalão lori esperiensia distinta liu dekada rua iha area diplomatika no polítika ba nia knaar foun. Nia muda husi nia pozisaun nuudar Asesora Pesoal ba Prezidente Republika, papel ida neebe nia kaer ho distinsaun dezde Setembru 2024.

Ninia kareira diplomatika neebe extensivu inklui servisu nuudar Embaixadora Timor Leste nian iha Singapura (2020-2024), Laos (2016-2020), Portugal, Espana, no Cabo Verde (2020-2020), durante neebe nia mos halao knaar nuudar Embaixadora ba CPLP. Molok nia misaun diplomatika sira, nia nuudar Xefe Gabinete ba Prezidensia Republika (2007-2009), no asumi kargu polítiku oioin ho partidu PSD, no mos knaar sira iha kargu publiku. Embaixadora Natalia Carrascalão nuudar Deputada Parlamentu Portugal (1999-2005) no nia eskola direitu iha Universidade Macau. Embaixadora Natalia Carrascalão nia kontribuisaun sira hetan ona onra ho Insígnia Orden Timor-Leste nian no títulu Grande Ofisial Orden Meritu nian (Portugal).

Prezidente Ramos Horta afirma, Embaixadora Natalia Carrascalão nuudar diplomata ida husi TL neebe kompetentes no respeitada liu. Ninia kunesimentu profundu kona-ba CPLP, neebe kultiva durante tinan barak nia laran iha servisu inklui mos nuudar Embaixadora ba nia estadu membru sira mak buat neebe Timor Leste presiza atu haklean liutan relasaun iha komunidade esensial ida-nee nia laran.

“Ninia istoria pesoal neebe uniku, liga Timor Leste no Portugal, enkarna espíritu CPLP nian. Hau laiha duvida katak ninia lideransa sei garante katak ita-nia lian rona ho klaru no ita kontinua hetan forsa husi ita-nia parseria ho nasaun luzofonu sira, neebe sira nia solidariedade importante tebes durante ita nia luta ba independensiad” dehan PR Horta.

Prezidente sublina, apoiu importante neebe Timor Leste hetan hosi nasaun sira CPLP nian durante luta ba independensia. Enkuantu Timor Leste konsidera nuudar membru fundador (1996), relasaun diplomatika sira formaliza ona bainhira nia restaurasaun independensia iha tinan 2002. Dezde neeba, nasaun asina ona akordu lubuk ida ho CPLP iha setor sira hanesan justisa, edukasaun, mobilidade, seguransa sosial, defeza, no asuntu parlamentar. Rede diplomatika global CPLP nian sai mos instrumental hodi fo apoiu ba eleisaun kandidatu sira hosi Estadu-membru sira ba pozisaun internasional xave sira.

Timor Leste hetan benefísiu no kontribui ona ba komunidade. Partisipa ona iha projetu formasaun CPLP nian iha area saude, agrikultura, edukasaun, no sosiedade sivíl. Hatudu ninia kompromisu ba prinsípiu fraternidade nian, Timor Leste fo ona apoiu finanseiru ba programa sira CPLP nian iha Guine-Bissau, São Tome no Prínsipe, no Mozambique durante krize sira, kontribui ba misaun observasaun eleitoral sira, no dezempena papel ativu hodi formaliza dimensaun ekonomika organizasaun nian. Nomeasaun ida-nee akontese iha momentu importante ida ba nasaun no organizasaun.

Tuir desizaun Konferensia Estraordinaria nian iha loron 16 fulan-Dezembru tinan 2025, Timor Leste ofisialmente asume ona Prezidensia Pro Tempore CPLP nian ba tinan 2026–2027. Nasaun sei lidera komunidade ho tema, “Konsolidasaun Estadu Direitu no Demokrasia Dezafiu sira ba CPLP.”

Prezidente Ramor Horta konklui hodi reafirma Timor Leste nia kompromisu neebe boot hodi hametin ninia relasaun diplomatika global sira no deseju susesu ba embaixadora Natalia Carrascalão iha ninia mandatu foun, hodi serbí povu no interese Republika Demokratika Timor Leste nian.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *