PM Xanana Lansa Fatuk Dahuluk ba Projetu 2 iha Manufahi

Foto: STL/Tomas Reis

MANUFAHI, STLTIMORLESTE.com – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ofisialmente lansa ona fatuk dahuluk ba projetu reabilitasaun estrada diresaun Betano-Natarbora no melhoramentu sistema bee moos iha Postu Administrativu Same, Munisipiu Manufahi no konsidera projetu refere laos atu foti Governu nia naran, maibe atu relembra ba Timor nia ukun aan durante tinan 24, nebee sei selebra iha loron 20 Maiu tinan nee.

Iha ambitu Governu liu husi Ministeriu Obras Publikas selebra kontratu ho kompanhia nasional no kompanhia internasional ba reabilitasaun estrada diresaun Betano-Natarbora no melhoramentu sistema bee moos iha Postu Same no lansa fatuk dahuluk husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão neebe hetan partisipasaun masimu husi Autoridade Sivil no Militar inklui komunidade no estudante feto no mane.

Liu husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten, Timor-Leste ohin loron sai nasaun ida liu husi povu nia terus neebe durante tinan 24 sakrifika aan no ohin loron Timor-Leste ukun aan halo ona ba tinan 24.

Nunee projetu sira neebe daudaun implementa iha territoriu nasional laloos foti Governu nia naran, maibe atu fo relembra fali ba Timor nia ukun aan tinan 24 nee, tanba nee prezisa haree progresu dezenvolvimentu husi tinan 24 nee.

“Imi mai laos fo korajen, maibe fo sentidu obrigasaun makaas liu mai ami, tanba laos mai halo serimonia ida nee foti ema ida nia naran ga Governu nia naran, maibe atu fo lembra katak fulan Maiu mai nee ita ukun aan tinan 24, tenke haree tinan 24 nee ita halo tiha ona saida atu responde ba mehi boot,” PM Xanana hateten iha Manufahi hafoin remata lansamentu fatuk dahuluk ba projetu 2 refere neebe realiza iha resintu eskola Kolejiu Sao Miguel Arcanjo Same, Munisipiu Manufahi, Domingu (08/03/2026).

Mehi boot ba tinan 24 mak presiza dezenvolve infraestrutura bazika sira hanesan estrada, saude, edukasaun no seluk tan ba povu nia moris diak, maibe too ohin loron dezenvolvimentu infraestrutura bazika sira iha Timor Leste seidauk masimu, PM Xanana konsidera nuudar fo lembransa ba Governu atu jere Orsamentu Jeral Estadu neebe povu manan ho raan no ruin presiza gasta ho diak servi nasaun no povu nia moris.

Tanba objetivu seluk husi ukun aan laos atu hetan deit bandeira, ino nasional no seluk tan, maibe nuudar instituisaun estadu tenke hakaas aan no kaer metin bei-ala sira nia mehi ba ukun aan.

Nunee PM Xanana katak, serimonia asina kontratu no lansamentu fatuk dahuluk neebe akontese iha Munisipiu Manufahi laos lori IX Governu nia naran, maibe atu fo konsiensia boot liu ba komunidade tomak, tanba ukun aan tinan 24 Governu seidauk responde povu nia aspirasaun.

“Nee duni tinan 24 Governu iha obrigasaun atu haree saida mak halo tiha ona iha tinan 24 nee, tanba nee komunidade Manufahi tomak nee laos atu foti Governu neebe hau lidera nee, ida nee atu fo hatene ba imi katak iha tinan 24 buat balu la halo hotu,” katak PM Xanana.

Maibe iha tempu UX Governu Konstitusional ho obrigasaun dezenvolve infraestrutura bazika sira hanesan bee moos no estrada hanesan iha Munisipiu Manufahi no iha Munisipiu seluk tan, nunee PM Xanana husu komunidade Manufahi tomak atu kontribui iha projetu refere hodi too finaliza no labele hatudu asaun impede nian neebe akontese iha Munisipiu seluk, maibe PM Xanana fiar komunidade Manufahi sei kontribui masimu iha projetu refere.

Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisipiu Manufahi, Luis Marçal da Costa agradese ba implementasaun projetu rua refere no promete komunidade Manufahi tomak sei hametin unidade no koopera projetu refere lao ba oin.

“Ida nee laos ami atu selu maibe agradese deit espesialmente ba Avo Nana, tanba ho idade ida hanesan nee nafatin vizita ami fo motivasaun ba ami, katak servi mak ida nee,” Luis Marçal da Costa espresa.

Entretantu projetu reabilitasaun estrada diresaun Betano-Natarbora responsabiliza husi kompanhia Nasional 3 mak hanesan Tinolina Unipessoal Lda ho valor US$ 4.705.409.39, Lizi Construction Unipessoal Lda US$ 3.669.237.29 no kompanhia Linatet Unipessoal Lda ho valor orsamentu US$ 3,757,483.31.

Enkuantu projetu sistema bee moos iha Same responsabiliza husi kompanhia internasional China Nuclear Industry 22ND (CNI22) Construction ho valor orsamentu US$ 15.770.202.90 no durasaun servisu loron 1.095.

Serimonia ofiasializa asina kontratu no lansa fatuk dahuluk nee realiza iha resintu eskola Kolejiu São Miguel Arcanjo Same, Munisipiu Manufahi, Domingu (08/03/2026) neebe hetan partisipasaun masimu husi Autoridade sivil no militar inklui komunidade no estudante sira.

(tom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *