PR Horta Sai Uma Nain ba Resepsaun Diplomatiku Annual 2026

Prizidenta Republika, Jose Ramos Horta. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta sai uma nain ba resepsaun diplomatika annual 2026 ho tema “Reforsa Amizade Kultura Natureza no Diplomasia”.

Prezidente Republika hatoo benvindu ba membru Korpu Diplomatiku sira iha Resepsaun Diplomatika Annual 2026, eventu ofisial loron rua neebe dezena atu reafirma relasaun diplomatika no selebra Timor Leste nia papel neebe buras iha komunidade rejional no internasional.

Eventu nee ho realiza ho tema Reforsa Amizade Kultura, Natureza no Diplomasia, resepsaun nee iha signifikadu profundu iha tinan ida nee bainhira Timor-Leste selebra ninia admisaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN).

Enkontru nee halibur embaixador rezidente no naun-rezidente sira no sira-nia kaben ba programa ida neebe kombina protokolu ofisial, imersaun kultural, no interkambiu diplomatiku informal.

Loron Dahuluk hahu ho serimonia formal ba Embaixador Naun-Rezidente sira neebe foin foin nomeadu hodi aprezenta sira-nia Karta Kredensia ba Prezidente Jose Ramos Horta, iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato.

Iha Segunda kalan (16/03/2026) Prezidente Ramos Horta ofrese resepsaun koktel ofisial iha Palasiu Nobre Lahane, hodi fo onra ba Korpu Diplomatiku. Resepsaun nee sei fo oportunidade ba diplomata no ofisial senior Timor-oan sira atu halo interasaun iha ambiente kordial no informal, hodi promove dialogu no hametin kompriensaun ba malu.

Komponente integradu ida hosi Resepsaun Diplomatika Anual inklui Espozisaun Programa Sosial Prezidensial sira, neebe hatudu Vizaun no Asaun Prezidensia ida ba Ema Hotu.

destaka inisiativa no prioridade xave sira iha mandatu Prezidente Jose Ramos-Horta nian. Prezidente nia vizaun ba 2022-2027 fundamentu iha pas, justisa, no forsa demokratika, promove dezenvolvimentu neebe too ba sidadaun ida-idak. Iha ninia nukleu mak respeitu klean ba dignidade umana, inkluzaun sosioekonomiku, no sidadania global neebe responsavel.

Espozisaun nee fo sai detalla programa prinsipal sira hanesan institusionalizasaun prinsípiu Fraternidade Umana nian iha edukasaun, Esforsu iha nivel nasional husi Sosiedade Sivíl no Servisu Asuntu Sosial sira-nia Esforsu iha nivel nasional ba apoiu sosial, no programa inkluzaun alvu sira neebe fornese ekipamentu asistensia no apoiu mikro-negosiu nian ba ema ho nesesidade espesial. Iha mos Biblioteka Infantil, neebe oferese atividade estrakurikular loron-loron ba labarik vulneravel sira, no programa nutrisaun komunitaria Dapur ba Povu hodi kombate malnutrisaun, hatudu koletivamente kompromisu prezidensia nian hodi komplementa servisu sira Governu nian no la husik ema ida iha kotuk enkuantu buka koperasaun internasional ba objetivu sira dezenvolvimentu Timor Leste nian.

Loron Daruak oferese viajen opsional ba Illa Atauro, neebe rekonesidu internasionalmente hanesan episentru global ba biodiversidade tasi nian. Peskiza ida husi Konservasaun Internasional iha 2016 rejista espesie ikan reef hamutuk 642 iha ninia bee diversidade ikan reef aas liu neebe maka sukat ona iha mundu tomak—enkuantu espedisaun OceanX nian iha tinan 2025 konfirma espesie liu 2,000 inklui endemiku Atauro Dwarfgoby.

Rikeza natural ida-nee sentral ba ambisaun ekonomia azul Timor-Leste nian. Peska sustentavel, turizmu tasi nian, no aquakultura reprezenta pilar xave sira ba diversifikasaun reseita nasional sira no apoiu komunidade kosteira sira, ho governu kompromete liutan atu halo balansu ba prezervasaun ekolojia ho dezenvolvimentu ekonomiku inkluzivu. Atauro rasik sai hanesan ezemplu prinsipal ba konservasaun bazeia ba komunidade iha asaun.

Vizita nee oferese ambiente uniku ida ba deskoberta kultural, interkambiu diplomatiku informal, no apresiasaun ba patrimoniu natural Timor-Leste nian. Konvidadu sira bele partisipa iha snorkeling, mergulhu, enkontru komunitariu sira, ka simplesmente goza ambiente neebe moos iha illa nian molok resepsaun koktel loro-matan monu nian iha ro hodi fila-fali.

Programa ida-nee reflete Timor Leste nia kompromisu ba dezenvolvimentu sustentavel no turizmu komunitariu. Prezidente J. Ramos-Horta iha ninia mensajen hateten Ho fraternidade no orgullu maka hau hatoo benvindu ba Resepsaun Diplomatika Anual 2026.

“Halibur hamutuk iha tinan ida-nee iha signifikadu espesial bainhira ita selebra Timor-Leste nia admisaun ba ASEAN testemuna ida ba ita-nia maturidade nuudar Estadu soberanu no ita-nia prontidaun atu kontribui ba estabilidade no vitalidade Sudeste Aziatiku nian. Ita-nia viajen loron rua hatudu pilar sira husi ita-nia identidade nasional Tais patrimoniu UNESCO nian, soru ho istoria rezistensia no empoderamentu feto sira nian biodiversidade tasi nian neebe moos iha Illa Atauro, iha neebe natureza no diplomasia neebe liderada husi komunidade hasoru malu no ami-nia Programa Sosial Prezidensial sira, neebe metin iha fraternidade umana no justisa sosial. Hein katak ita-nia Beleza tasi nian no ita-nia nia patrimoniu nia kmanek inspira kapítulu foun ida ba amizade no kooperasaun estratejika neebe metin ba nafatin,” dehan PR Horta.

Resepsaun Diplomatika Anual 2026 nee organiza husi Gabinete Prezidensia iha kolaborasaun ho Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun, Ministeriu Transporte no Komunikasaun, Ministeriu Turizmu, APORTIL, no parseiru lokal sira inklui Polísia Marítima no komponente naval sira.

Prezidensia hatoo ninia apresiasaun sinseru ba Korpu Diplomatiku ba sira-nia amizade neebe kontinua, no ba parseiru, koordenador, artezanatu, membru komunidade, no operador hotu-hotu neebe ho sira-nia dedikasaun halo eventu ida-nee sai posivel.

Resepsaun Diplomatika Anual 2026 selebra laos deit halibur susesu ida maibe mos parseria sira neebe dura neebe reflete espíritu no progresu Timor Leste nian.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *