MS Ensera Implementasaun Programa Wolbachia iha TL

Foto: STL/Domingas Gomes

DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministeriu Saude (MS) realiza workshop enseramentu implementasaun programa WMP wolbachia iha Timor Leste (TL), partikularmente iha Munisipiu Dili.

Liu husi diskursu Visi Ministeriu Saude Fortalesimentu Institusional, Jose dos Reis Magno, dehan, inisiativa notavel ida nee laos deit loke dalan ba kontrolu moras neebe inovativu maibe hatudu kompromisiu governu ninian ba esforsu kontinua ba saude publiku iha TL.

“Hau hakarak aporveita oportunidade ida nee atu hatoo agradesimentu boot ba parseira hotu, parte interasada sira no membru komunidade sira neebe kontribui ona ba implementasaun programa wolbachia. Ita boot sira nia servisu makas, dedikasaun no espiritu kolaborativu halo ona diferensia signifikativu iha ita nia luta hasoru moras sira neebe hadaet husi susuk liu-liu moras dengue, mesmu presiza hein atu benefisia nia rejultadu. Tinan nee ita hasoru hela problema kona ba aumenta signifikativu ba moras dengue no iha fulan balun liu ba iha 2025 ita mos husik susuk ho wolbachia iha fatin sira iha Dili,” dehan nia iha workshop enseramentu implementasaun Programa Wolbachia iha TL neebe halao iha Conference Room, Hotel Timor, Tersa (17/03/2026).

Nia katak, introdusaun susuk sira ho bateria wolbachia nudar aprosimasaun inovadora hodi kontrola moras sira hanesan dengue, zika, chikungunya no yellow fever. Sientistas sira deskobre katak susuk sira ho wolbachia, sira labele ona transmite virus ho fasil. Nunee peskizadores sira husik iha fatin sira neebe susuk hela ba. Susuk sira ho wolbachia sira sei moris ho susuk sira neebe iha no sira sei iha oan, no ida nee lori tempu oituan, susuk sira nee sei ho bakteria wolbachia. Susuk neebe iha ona wolbachia nia kbiit atu transmite moras sei menus.

Metodu ida nee aplika ona iha nasaun seluk hanesan Brazil, Indonesia, Australia no Vietnam bo hatudu rejultadu redusaun moras makas iha fatin sira nee. Hein katak susuk ho wolbachia neebe husik ona nee bele moris hamutuk ho susuk natural sira iha Dili laran, no jerasaun susuk sira iha tempu tuir mai sei iha bakteria wolbachia iha sira nia isin, nunee bele blokeia virus dengue virus dengue, zika chikungunya no yellow fever. Prosesu atu husik susuk wolbachia liu husi dalan naruk neebe halao iha Dili.

“Ita hotu neebe prezente mak kontribui balun hanesan sientista, balun fo apoiu ba programa hamenus parseiru, no ita balun tulun iha desizaun, siensibilizasaun no envolvimentu komunidade hodi bele simu susuk sira ho wolbachia bele husik iha Dili. Ohin hamutuk iha nee atu fo hatene ba malu katak, ita hotu neebe mak halo hodi introduz metodu wolbachia too iha nee no hein deit nia rejultadu sira tuir mai. Ita sei kolabora nafatin atu fo sasin ba nee, no susesu programa ida nee mos bele introduz ba programa sira seluk ho apoiu husi parseira sira,” dehan nia.

Nia afirma, implementasaun metodu wolbachia nia susesu nudar esforsu kolaborativu entre MS, Minzies Timor Leste, Action on Poverty no World Mosquito Program no suporta finanseiru husi governu Australia – DFAT.

Iha fatin hanesan Diretur Nasional Prevensaun i Kontrola de Doencar Ministeriu Saude, Heitor da Costa Pereira hatete, susuk nee husik iha Agostu 2025, kombina ho prosesu sira iha Janeiru 2026.

Tuir nia, data monitorizasaun nian iha Dili laran nian kuaze kabe ona 60% prezensa susuk wolbachia iha Dili laran. Espera ba oin nee nafatin kontinua ho monitorizasaun ba too 2028.

Nia katak, dezafiu durante iha prosesu husik susuk nee mak iha komunidae balun la aseita no area balun neebe labele husik susuk tanba fatin hanesan urbana, maibe ho buat sira nee hotu konsege ultrapasa hotu programa ida nee, no ba oin kontinua monitorin too 2028. Susuk refere husik hamutuk 8.141, no nia rezultadu nee sei lori tinan 2 ba oin.

Nunee mos reprezentante MS, Prezidente INSP.TL, Nevio Sarmento iha rohan enseramentu nian hatete, besik tinan 1 husik susuk wolbachia ho susesu, no espera iha tinan 2 ka 3 oin mai bele iha rejultadu, hodi moras dengue nee labele iha hodi hamate tan labarik sira. Rejultadu labele imediatemente kedas, tanba haree husi area balun azul no balun sei iha mean. Espera ho rejultadu neebe iha bele hamenus moras dengue iha rai laran.

(dom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *